Komunikacijom do solidarnosti Program “Trnje – Otvoreni kvart” istražio je mogućnosti interkulturne razmjene u ovoj gradskoj četvrti i otvorio raspravu o tome koji formati pritom mogu biti prijemčiviji i uključiviji. piše: Dora Matić
Svjetlo u mračnoj sobi Izložba o počecima ženskog gimnazijskog obrazovanja u Hrvatskoj potakla je književni dijalog o sputanosti i slobodi, trčanju i životnom elanu, kao i onima koje je povijest preskočila. piše: Luiza Bouharaoua
Pravo da budemo lijene i pritom uživamo U novoj preporuci Kulturpunktove proljetne čitanke prenosimo tekst o umijeću odbijanja rada i radu na odbijanju umjetnosti. piše: Valeria Graziano
Odgovor je uvijek ne. U jeku reakcija na slučaj Matanić, postavlja se pitanje koje su opcije otvorene kulturnim radnicama_ima kada žele prijaviti i spriječiti nasilje ili uznemiravanje. piše: Vedrana Klepica
Visoka cijena malih zadovoljstava Tribina "Maja na modnoj pisti" načela je brojna pitanja o položaju žena u modnoj industriji, a koliko je moda slojevita ovih dana pokazuje kampanja "Da njeno ponovo bude njeno". piše: Paula Ćaćić
Malo razloga za optimizam Udruge civilnog društva organizirale su predizborno sučeljavanje s tematskim fokusom na mlade, a susret je obilježio manjak konkretnih i ambicioznih prijedloga za poboljšanje njihovog položaja. piše: Dario Pavičić
Pohvala akediji Može li umor vratiti čuđenje u svijet? Kulturpunktova proljetna čitanka počinje esejom o neobičnoj povijesti akedije, fenomena povezanog s ravnodušnošću, apatijom, nemirom, umorom i lijenošću. piše: Nina Gojić
Sablasti (nezavisne) kulture Emisija "Katapultura" ugostila je vjerojatno jedino predizborno sučeljavanje političkih stranaka na temu kulture. piše: Matija Mrakovčić
Otpor politikama šutnje Tišina, posebno ona kulturnih institucija, odzvanja glasno u jeku genocida. Glasnim akcijama Inicijative za slobodnu Palestinu, članovi_ice progovaraju jezikom otpora. piše: Emina Bužinkić
Nevolje s radom Kampanja koju su na društvenim mrežama proveli SPID i BLOK ohrabruje mlade kulturne radnike da napuste (samo)eksploatirajuće prakse koje su u ovom polju gotovo sasvim normalizirane. piše: Ivana Pejić
Ima li prostora za nasljeđe modernizma? Pogled na galopirajuću transformaciju urbanog javnog prostora Beograda nije samo priča iz “egzotičnog susjedstva” već i upozorenje što nam se sprema sutra. piše: Nataša Bodrožić
Duga iznad Akademije Prvo izdanje programa "QueerADU" otvorilo je širok dijapazon tema o kvir stvaralaštvu: od sigurnih prostora, preko bijesa i straha, do vidljivosti i važnosti radikalnijih iskoraka. piše: Marina Mlakar
Ohrabrujuća perspektiva u zajedništvu i solidarnosti U kontekstu dijeljenog iskustva teških uvjeta rada i paralelne diskonekcije među regionalnim nezavisnim scenama, umrežavanje postaje imperativ za održivu budućnost. piše: Iva Hadnađ
Normom po jeziku Malom i slabom tržištu poput našeg nasušno je potrebna podrška institucija, no ako ona dolazi u vidu zakona, propisa i direktiva, kultura na hrvatskom jeziku nema bogznakakvu perspektivu. piše: Dinko Kreho
Kada igra postane rad Unatoč tomu što videoigre u određenoj mjeri nude bijeg od zahtjeva suvremenog kapitalizma, sama industrija duboko je ukorijenjena unutar izrabljivačkog ekonomskog okvira. piše: Matko Vlahović
Ogledalo nacionalizmu Postavljanje spomenika izbrisanima pokrenulo je lavinu reakcija u slovenskom javnom prostoru, a na one najtoksičnije pažnju je skrenula izložba “Ć suvremeni govor mržnje”. piše: Snježana Vračar Mihelač
Obećanje Berlina više ne postoji Slika moderne i otvorene Njemačke i imidž njenog glavnog grada kao neprikosnovene umjetničke meke nagrizeni su zabranama i ušutkivanjima glasova koji se protive službenom narativu o sukobu u Gazi. piše: Jelena Prtorić
Plan za promjenu, praksa za kontinuitet Gradska politika prepoznaje potrebu za uređenijim, ujednačenijim ili čak objedinjenim sustavom dodjele prostora kulturnih centara za nezavisne aktere, no pitanje je misle li isto njihovi voditelji. piše: Martina Domladovac
Kultura s preprekama Za postizanje istinske ravnopravnosti, zagrebačke kulturne institucije i vlasti trebaju graditi suradnju s udrugama osoba s invaliditetom i staviti inkluzivnost u središte svojih prioriteta. piše: Marina Bura
Djeca zadnja Koje je mjesto djece u kontekstu suvremenih muzeoloških praksi? Kroz praćenje hoda domaćim i stranim muzejima u dječjim cipelicama, izdvaja se nekoliko mogućih pristupa najmlađoj ciljanoj publici. piše: Ivana Hanaček
I kirvaj će proći Nakon sveobuhvatne obnove zgrade, GDK Gavella se krajem listopada vratilo kući u Frankopansku 10. Kako su godine izmještenosti utjecale na repertoar, ansambl i publiku ovog kazališta? piše: Igor Ružić
Dug put do obnovljene Europe Tada kino Balkan Palace projektirano je ambiciozno i sagrađeno u godinu dana. Sto godina kasnije, kino Europa se u četiri godine još nije obnovilo. No obnova je bila nužna. piše: Ena Katarina Haler
Zanemariv odrast suvremene umjetnosti Koliko se u zagrebačkim muzejima i galerijama tematiziraju izazovi ekološke pravde i održivosti s kojima se suočava grad? piše: Leopold Rupnik
Direktiva nepovoljnih scenarija Ususret skorim izborima, EU se požurila s donošenjem Direktive o transparentnosti čije bi posljedice mogle dodatno ograničiti djelovanje civilnog društva. piše: Martina Domladovac
