Tema Jednu od ključnih uloga u kulturnom životu zajednice u zagrebačkim kvartovima igraju kulturni centri. Osnovani s ciljem disperzije kulturnih sadržaja, njihovo djelovanje obuhvaća širok dijapazon aktivnosti, od kulturno-umjetničkog rada i raznih obrazovnih programa do rada s djecom, mladima te građanima svih ostalih dobnih i socijalnih skupina. U Analizi nove gradske kulturne strategije, Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024.-2030., navodi se kako se “kulturni centri mogu tumačiti kao supstancijalan potencijal izgradnje lokalnog kulturnog identiteta”.
Važnost kulturnih centara kao pokretača kulture u lokalnoj zajednici istaknuta je i u publikaciji Studija slučaja: Praksa bez pravnog okvira koja se koncentrira na modele sudioničkog upravljanja u šest kulturnih centara u Gradu Zagrebu. Istraživanje koje su proveli Ana Žuvela, Davor Mišković, Hana Sirovica i Katarina Pavić, pokazalo je kako prisutnost civilnog društva u kulturnim centrima postaje sve značajnija kako se centri otvaraju prema različitim skupinama posjetitelja, ali i otkrilo određene izazove koji sputavaju njihov daljnji razvoj i inovaciju. Primjerice, njihova unutrašnja struktura dopušta korisnicima predlaganje pojedinačnih programa, ali nisu dionici odlučivanja o širem okviru u kojem se pojedinačni sadržaj odvija. Osim toga, u nekim slučajevima nedostatak zaposlenika otežava implementaciju novih programa i inicijativa, a premoćnost ponavljajućih programa u odnosu na nove može sugerirati potrebu za većom propusnošću prema vanjskim utjecajima kako bi se osigurala dinamizacija, inovacija i suradnje.
Studija sugerira kako je jedan od ključnih koraka za unaprjeđenje rada kulturnih centara promjena unutrašnje logike njihova funkcioniranja i otvaranje prema široj zajednici. To bi trebalo uključivati uvođenje redovitih javnih poziva za predlaganje programa te uključivanje korisnika u proces odlučivanja o kreiranju sadržaja.
Iako su kulturni centri obvezni dio svojih slobodnih termina prepustiti na korištenje drugim programima koje Grad Zagreb financira, prakse oblikovanja programa, dijeljenja prostora i naplate njegova korištenja različite su i neujednačene. U pravilu, kulturni centri prvo kreiraju svoj program, a zatim u suradnji s udrugama, umjetnicima i drugim nezavisnim akterima popunjavaju preostale termine. Na ovaj način djeluje i Centar za kulturu Trešnjevka (CeKaTe). “Već 20 godina podržavamo vrijedne inicijative, programe, udruge i autore i rado s njima dijelimo prostor”, kaže ravnatelj CKT-a Veselko Leutar. “Pišemo svoje projekte i prijavljujemo ih, a o tome koliko će ih proći ovisi koliko ćemo imati prostora za vanjske projekte, a to je teško znati unaprijed”, objašnjava te dodaje kako su njihovi projekti često osmišljeni tako da su im partneri vanjski suradnici, koji nekad mogu biti i nositelji programa.
Udruge i drugi nezavisni akteri najčešće se jave Gradskom uredu za kulturu i traže preporuku da im CeKaTe ustupi potrebni prostor, ili se prije same prijave na natječaj jave izravno Centru za kulturu i traže potvrdu da će za svoje projekte moći koristiti njihov prostor. Na raspolaganju imaju dvoranu (koja se rasporedom vrlo brzo popuni pa je rijetko dostupna), vanjski prostor te više drugih manjih prostorija. Za nezavisne korisnike prostor je uglavnom besplatan, no u nekim slučajevima suradnici na projektu snose dio troškova usluge tehničke podrške. Prema cjeniku usluga korištenja prostora i opreme, za četverosatni najam dvorane od 238 mjesta, uz opremu, tehničku podršku i čišćenje potrebno je izdvojiti 530,89 eura, uz napomenu da centar može mijenjati navedenu cijenu suradnje u provođenju programa. U CeKaTeu su zadovoljni dosadašnjom suradnjom s nezavisnim akterima, te smatraju da novi Programi i smjernice razvoja kulture u Zagrebu neće na njih posebno utjecati jer već rade na taj način, ali i pozdravljaju bilo kakav pokušaj kreiranja boljeg sustava koji bi objedinio ili unaprijedio način prijavljivanja i dodjeljivanja prostora.
Centar za kulturu i informacije Maksimir (CKIM) također svoj program oblikuje prema potrebama zajednice, a u skladu s djelatnostima navedenim u njihovom Statutu. Od ravnateljice Katarine Zrinke Matijević saznajemo kako su početkom njenog mandata 2022. proveli kvartovsku anketu koja je pokazala da korisnici Centra žele više kazališnih predstava i filmskih projekcija, pa su uz postojeće i prepoznatljive, pokrenuli i nove programe. “Pojačali smo kazališnu i filmsku djelatnost te smo tako u 2023. imali 42 kazališne izvedbe i 19 filmskih projekcija. Također smo formirali razne radionice koje bi mogle interesirati onu populaciju koja najviše posjećuje našu mrežnu stranicu i društvene mreže”, kaže Matijević. Za određene programe (izložbe, monodrame), CKIM raspisuje javne pozive te stručno povjerenstvo odabire najbolje. Tijekom godine s umjetničkim organizacijama ili udrugama koje se bave umjetnošću i kulturom potpisuju partnerske izjave kako bi bili konkurentniji na javnim pozivima Grada ili Ministarstva kulture i medija. “Plan programskog rada odobravaju nam članovi kulturnih vijeća za vrednovanje programa javnih potreba u kulturi te nam kroz Program rada i razvoja plan programskog rada usvaja i Upravno vijeće. Iste instance kroz programske izvještaje prate realizaciju programa”, objašnjava Matijević.
“CKIM je mali Centar i ne raspolaže s puno prostora, ima tek jednu Veliku multifunkcionalnu dvoranu, Malu dvoranu – učionicu, dva radionička prostora i jednu galeriju. Programi koje sufinancira Grad imaju prednost pred vanjskim korisnicima. Omjer korištenja prostora također ide u prilog sufinanciranim programima od Grada. Pri tom svi naši sufinancirani programi uključuju brojne autore i edukatore. Ponekad se naši programi održavaju i u školama ili u eksterijeru (oko Centra, u Parku Maksimir ili u školskim dvorištima)”, kaže ravnateljica. S obzirom na to da se u Centru održavaju programi prema statutarnim djelatnostima, cijene njihove suorganizacije u prostoru već su namijenjene nekomercijalnim akterima te za njih ne postoji popust, ali zato mogu birati razne pakete, termine tijekom dana ili tjedna kako bi si pronašli povoljniju opciju. Umjetničke organizacije ili udruge koje se bave umjetnošću i kulturom s kojima su za potrebe javnih poziva potpisali izjave o partnerstvu koriste prostor bez naknade.
“CKIM programski već prati plan razvoja kulture i trudimo se da naše prakse, koje do sada nisu, prilagodimo te što više uronimo u Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024.-2030.”, zaključuje Matijević.
I Kulturni centar Travno (KUC) navodi kako program rada oblikuju uzimajući u obzir potrebe lokalne zajednice, sukladno Planu razvoja centra na temelju kojeg je imenovan ravnatelj, te Godišnjem planu i programu. “Plan razvoja kulture na rad Kulturnih centara utječe utoliko što imamo raznovrsniju i kvalitetniju ponudu programa te pozitivno utječemo na kvalitetu života lokalne zajednice”, objašnjavaju iz Centra, te dodaju kako su zadovoljni smjerom u kojem ide odnos Grada prema centrima kulture sukladno Programu razvoja kulture za razdoblje od 2024. do 2030. godine. Na web stranici KUC-a Travno lako se može pronaći cjenik u kojem su jasno naznačene cijene najma i usluga Centra. Za najam su dostupne velika dvorana, te popratni prostori: dvorana, učionica i foaje, od kojih su dvorana i učionica povoljnije za nekomercijalne aktere.
Centar za kulturu Novi Zagreb također se oblikovanjem svog programa trudi biti centar kulture za lokalnu populaciju. Iako postoje određeni vidovi suradnje, za veće otvaranje prema vanjskim suradnicima ograničeni su prostorom. Saznajemo kako s pojedinim udrugama kontinuirano surađuju, a sve više im se javljaju i potencijalni novi suradnici. Stručni suradnici Centra na temelju toga predlažu suradnje za koje smatraju da se uklapaju u program Centra i da bi bili korisni za lokalnu zajednicu, a ravnatelj na kraju donosi odluku koji će se projekti ili prijedlozi podržati, s kim će ući u kakav odnos, te koliko će se vanjskih i unutarnjih programa formirati. Centar za sada nema usustavljenu praksu kome će se i pod kojim uvjetima prostor dati na korištenje.
Čini se kako je problem neujednačenih praksi i nedovoljne transparentnosti dijeljenja prostora djelomično prepoznat i na gradskoj razini jer je, prema više puta spominjanom Programu razvoja kulture, participativno korištenje kulturne infrastrukture jedan od ciljeva razvoja kulture Grada Zagreba. Novi program trebao bi postaviti smjernice i ciljeve te pokazati prioritete neposrednog, te razvoja kulture u Zagrebu u narednim godinama. To uključuje i načine i uvjete korištenja kulturnih centara koji predstavljaju ključne faktore u promicanju inkluzivnosti i raznovrsnosti kulturnih programa. Istovremeno, stabiliziranje i unaprjeđenje uvjeta umjetničkog i kulturnog rada i stvaralaštva te osnaživanje razvojne, eksperimentalne i inovativne stvaralačke prakse naveden je kao jedan od posebnih ciljeva Programa razvoja kulture 2024.-2030. Jedna od mjera za postizanje tog cilja predviđa “Nove modele potpore za uravnotežen razvoj institucionalnih, organizacijskih i produkcijskih uvjeta te poticanje suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora u kulturi”. To se namjerava postići unaprjeđenjem sustava korištenja gradskih prostora za kulturne i umjetničke organizacije i fizičke osobe, uključujući i mlade umjetnike. Očekuje se da će se time povećati broj dodijeljenih prostora na korištenje kulturnim i umjetničkim organizacijama i umjetnicima. Također, predviđeno je unaprjeđivanje sustava dodjele gradskih termina u gradskim ustanovama u kulturi, što bi trebalo rezultirati izgrađenim sustavom prijava za dodjelu gradskih termina.
S obzirom na to da očito postoji potreba za uređenijim, ujednačenijim ili čak objedinjenim sustavom dodjele prostora kulturnih centara za nezavisne projekte, odredbe i ciljeve donesenih Programa svakako treba pozdraviti. Ostaje nam vidjeti kako će se oni provoditi u praksi s obzirom na to da većina kulturnih centara s kojima smo razgovarali trenutno nema izravne planove intervencija u svoje trenutne prakse.
ObjavljenoObjavljeno
