Vrijeme je da se manjina obrati većini U sklopu projekta Muzej osobne povijesti Roma mladi Romi suvremenim medijima počinju bilježiti romsku povijest i tradiciju čime ju se čuva od zaborava, ali i približava široj javnosti. piše: Martina Domladovac
Sve više državni, sve manje javni medij Bez neovisnog javnog medijskog servisa sa sadržajem koji reprezentira društvo i zalaže se za opće dobro ne možemo ni graditi neku bolju, zdraviju zajednicu. piše: Ivana Pejić
Bez vatre, samo s dimom! Dok se pažnja javnosti usmjerava na pitanje umjetničkih sloboda, smjenom ravnateljice Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku Jasminke Mesarić upravljaju politički i financijski interesi. piše: Ivana Đerđ-Dunđerović
Novo tijelo, stara priča Unatoč osnivanju Radne skupine za ples, rezultati Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za kazališnu i plesnu djelatnost ne ukazuju na bolji odnos Grada prema plesnoj sceni. piše: Lujo Parežanin
Budućnost lutkarstva mora biti svijetla Za razvoj ovdašnjeg lutkarstva ključno je prestati se odnositi prema njemu kao podređenom području rezerviranom za djecu i uložiti trud u razvoj njegovih potencijala. piše: Maja Lay
Prateći filmske migracije Premještanje prezentacije filmskih djela iz kinematografskog konteksta u umjetničke institucije otvara nova pitanja o modelima njihovog kuriranja, a onda i o samom iskustvu filma. piše: Ivana Pejić
Kroz pogled mlade generacije Dokumentarrni filmovi "Amal" i "Miranda" unatoč vrlo različitim subjektima slično pristupaju temi političke snage i angažmana mladih žena te preispituju značenje djevojaštva. piše: Martina Domladovac
Povratak potisnutom nasljeđu U kritičkom osvrtu na depolitizirane i komercijalizirane prakse obilježavanja Osmog marta nameće se nužnost iščitavanja povijesti ženske borbe kao izvorišta današnjeg feminizma. piše: Ivana Pejić
Zašto se sjećamo Nade Dimić Povijest sjećanja na Nadu Dimić povijest je promjena politika pamćenja od herojskih narativa NOB-a, preko amnezije devedesetih do današnje revitalizacije u nezavisnoj kulturnoj produkciji. piše: Maja Flajsig
Blockchain između skepse i romantizacije Simpozij Novi svjetski poredak otvoren je prema kapacitetu blockchain tehnologije da omogući proizvodnju progresivnih, inovativnih društvenih praksi i tehnoloških formi. piše: Dinko Štimac
Jeziva dolina umjetne inteligencije Ambivalentan odnos spram umjetne inteligencije odraz je spoznaje da su mašine, poput nas, sposobne za kreaciju kao i za destrukciju, a jeza proizlazi iz neznanja u kojem će smjeru poći. piše: Petra Dražić
Sve nas spaja migrantski rad Nacionalni karakter socijalne države migrante na tržištu rada dovodi u iznimno nepovoljan položaj, dodatno naglašen izostankom alternativne artikulacije njihovih interesa. piše: Davor Konjikušić
Različitosti su stvarnost našeg društva Dječja literatura i slikovnice kao što je Moja dugina obitelj nastavak su popularne prakse približavanja progresivnih socijalnih ideja i obrazovnih sadržaja mladoj publici. piše: Martina Domladovac
Spora moda je ekološka nužnost Naoko u kontradikciji sa samom idejom mode, uvođenje koncepta održivosti u proizvodnju odjeće nužno je za očuvanje okoliša i poboljšanje radnih uvjeta u modnoj industriji. piše: Paula Marasović
Budite autonomni, birajte naše Odbijanje zagrebačke Gradske skupštine da imenuje Danijela Ljuboju za ravnatelja ZKM-a podcrtalo je probleme s osiguravanjem demokratičnog upravljanja kulturnim institucijama. piše: Lujo Parežanin
Nevidljiva mjesta ženske povijesti Rod i Balkan donosi niz ženskih književno-putopisnih tekstova te u svjetlu njihovih čestih imperijalističkih nastojanja otvara prostor za nova feministička čitanja i analize. piše: Ivana Pejić
Prkos proizašao iz bespomoćnosti Akcija Smirne Kulenović Bosnian Girl 2, nastala kao reakcija na zakašnjelu presudu Ratku Mladiću, odraz je frustriranosti i prkosa poslijeratne generacije mladih na Balkanu. piše: Martina Domladovac
Prema otvorenom Sveučilištu Izbori za rektora Sveučilišta u Zagrebu prilika su da se stane na kraj netransparentnosti i samovolji onih koji njime trenutno upravljaju. piše: Lujo Parežanin
Fotografija u Hrvatskoj: dostupnost i vidljivost Dugotrajna i plodna povijest fotografije u Hrvatskoj ukazuje na potrebu za pokretanjem specijalizirane institucije posvećene tom umjetničkom mediju. piše: Tea Matijević
Rekonstrukcija jednog razdoblja Nedavna digitalizacija vrijednih arhivskih zapisa Književnog petka otvorila je i pitanje valorizacije i trajnog očuvanja građe stvorene izvan institucionalnog okvira. piše: Ivana Pejić
Zakulisna pozicioniranja Višegodišnje štetne preobrazbe Studentskog centra, naglašene u odnosu nove Sanacijske uprave prema kulturi, ugrozile su progresivnu ulogu MM centra i kontinuitet njegovog važnog djelovanja. piše: Iva Rosandić
Čije suučesništvo? Berlinski transmediale vješto je kurirano intelektualno sajmište koje nudi pregled nad suvremenim umjetničkim trenutkom, ali i uvid u savjest kulturnog establišmenta. piše: Martina Kontošić
Proceduralni cinizam Umjesto formalnih detalja, u priči o Gordoganu ključan je kontinuirani odnos države prema časopisima u kulturi i izostanak konzistentne sistemske politike u polju izdavaštva. piše: Lujo Parežanin
Totalitarne tendencije u društvu našeg doba Kroz ovogodišnji temat, časopis Centra za ženske studije Treća raspravlja o prikradajućoj opasnosti totalitarizma uslijed razaranja građanskog društva. piše: Martina Domladovac
