Kultura treba dostatnu financijsku potporu U pokušaju sprječavanja rezanja europskog fonda za financiranje kulture Mreža CAE kampanjom 1% za kulturu naglašava njenu višestruku važnost za očuvanje europskog projekta. piše: Martina Domladovac
Na rubu potpunog beznađa Objavljeni kada i odluka o osnivanju Saveta za kreativne industrije, rezultati natječaja za projekte u kulturi Grada Beograda svjedoče o daljnjoj devastaciji kulturnog polja u Srbiji. piše: Lujo Parežanin
Identitet kao tehnologija današnjice Dugogodišnja preokupacija pionira net.arta Heatha Buntintga mehanizmima kontrole javnog prostora, u recentnom radu rezultira umjetničkom praksom mapiranja identiteta, ali i same stvarnosti. piše: Igor Marković
Oživljena animacija Revitalizacija hrvatske animacije, uz stilske i tehničke inovacije, obilježena je i snažnim ulaskom ženskih autorskih snaga u polje kojim su tradicionalno dominirali muškarci. piše: Ivana Pejić
Kako je tvornica promijenila grad Tvornica Dalmatinka predstavlja važnu ulogu u kolektivnoj memoriji grada Sinja, ali i susret različitih generacija koje veže nesretna sudbina jednog tvorničkog diva. piše: Martina Domladovac
Šamaranje ugleda Smjena članova Kazališnog vijeća Zagrebačkog kazališta mladih koji nisu podržali aktualnu ravnateljicu neugodna je potvrda destruktivne kulturne politike koja je na djelu u Zagrebu. piše: Lujo Parežanin
Zagonetka koju ne treba odgonetati Opraštamo se od Josipa Vanište, nenametljivog umjetnika koji je svojim autentičnim asketizmom davao duboku duhovnu kvalitetu svemu što je prolazilo kroz njegovu dobro ugođenu optiku. piše: Bojan Dmitrović Krištofić
Vrijeme je da se manjina obrati većini U sklopu projekta Muzej osobne povijesti Roma mladi Romi suvremenim medijima počinju bilježiti romsku povijest i tradiciju čime ju se čuva od zaborava, ali i približava široj javnosti. piše: Martina Domladovac
Sve više državni, sve manje javni medij Bez neovisnog javnog medijskog servisa sa sadržajem koji reprezentira društvo i zalaže se za opće dobro ne možemo ni graditi neku bolju, zdraviju zajednicu. piše: Ivana Pejić
Bez vatre, samo s dimom! Dok se pažnja javnosti usmjerava na pitanje umjetničkih sloboda, smjenom ravnateljice Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku Jasminke Mesarić upravljaju politički i financijski interesi. piše: Ivana Đerđ-Dunđerović
Novo tijelo, stara priča Unatoč osnivanju Radne skupine za ples, rezultati Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za kazališnu i plesnu djelatnost ne ukazuju na bolji odnos Grada prema plesnoj sceni. piše: Lujo Parežanin
Budućnost lutkarstva mora biti svijetla Za razvoj ovdašnjeg lutkarstva ključno je prestati se odnositi prema njemu kao podređenom području rezerviranom za djecu i uložiti trud u razvoj njegovih potencijala. piše: Maja Lay
Prateći filmske migracije Premještanje prezentacije filmskih djela iz kinematografskog konteksta u umjetničke institucije otvara nova pitanja o modelima njihovog kuriranja, a onda i o samom iskustvu filma. piše: Ivana Pejić
Kroz pogled mlade generacije Dokumentarrni filmovi "Amal" i "Miranda" unatoč vrlo različitim subjektima slično pristupaju temi političke snage i angažmana mladih žena te preispituju značenje djevojaštva. piše: Martina Domladovac
Povratak potisnutom nasljeđu U kritičkom osvrtu na depolitizirane i komercijalizirane prakse obilježavanja Osmog marta nameće se nužnost iščitavanja povijesti ženske borbe kao izvorišta današnjeg feminizma. piše: Ivana Pejić
Zašto se sjećamo Nade Dimić Povijest sjećanja na Nadu Dimić povijest je promjena politika pamćenja od herojskih narativa NOB-a, preko amnezije devedesetih do današnje revitalizacije u nezavisnoj kulturnoj produkciji. piše: Maja Flajsig
Blockchain između skepse i romantizacije Simpozij Novi svjetski poredak otvoren je prema kapacitetu blockchain tehnologije da omogući proizvodnju progresivnih, inovativnih društvenih praksi i tehnoloških formi. piše: Dinko Štimac
Jeziva dolina umjetne inteligencije Ambivalentan odnos spram umjetne inteligencije odraz je spoznaje da su mašine, poput nas, sposobne za kreaciju kao i za destrukciju, a jeza proizlazi iz neznanja u kojem će smjeru poći. piše: Petra Dražić
Sve nas spaja migrantski rad Nacionalni karakter socijalne države migrante na tržištu rada dovodi u iznimno nepovoljan položaj, dodatno naglašen izostankom alternativne artikulacije njihovih interesa. piše: Davor Konjikušić
Različitosti su stvarnost našeg društva Dječja literatura i slikovnice kao što je Moja dugina obitelj nastavak su popularne prakse približavanja progresivnih socijalnih ideja i obrazovnih sadržaja mladoj publici. piše: Martina Domladovac
Spora moda je ekološka nužnost Naoko u kontradikciji sa samom idejom mode, uvođenje koncepta održivosti u proizvodnju odjeće nužno je za očuvanje okoliša i poboljšanje radnih uvjeta u modnoj industriji. piše: Paula Marasović
Budite autonomni, birajte naše Odbijanje zagrebačke Gradske skupštine da imenuje Danijela Ljuboju za ravnatelja ZKM-a podcrtalo je probleme s osiguravanjem demokratičnog upravljanja kulturnim institucijama. piše: Lujo Parežanin
Nevidljiva mjesta ženske povijesti Rod i Balkan donosi niz ženskih književno-putopisnih tekstova te u svjetlu njihovih čestih imperijalističkih nastojanja otvara prostor za nova feministička čitanja i analize. piše: Ivana Pejić
Prkos proizašao iz bespomoćnosti Akcija Smirne Kulenović Bosnian Girl 2, nastala kao reakcija na zakašnjelu presudu Ratku Mladiću, odraz je frustriranosti i prkosa poslijeratne generacije mladih na Balkanu. piše: Martina Domladovac
