Različitosti su stvarnost našeg društva

Dječja literatura i slikovnice kao što je Moja dugina obitelj nastavak su popularne prakse približavanja progresivnih socijalnih ideja i obrazovnih sadržaja mladoj publici.

Dugine_obitelji_630 FOTO: Dugine obitelji / Facebook

Nedavno je završila crowdfunding kampanja kojom je udruga Dugine obitelji prikupila sredstva za tisak dvije tisuće slikovnica i isto toliko primjeraka prvog izdanja bojanki Moja dugina obitelj. Prva naklada slikovnice tiskana je uz financijsku potporu Francuskog veleposlanstva u Zagrebu i članova udruge, a nakon što je predstavljena u siječnju ove godine njenih petsto primjeraka nestalo je u trenu. U javnosti je za slikovnicom namijenjenoj djeci istospolnih obitelji predškolske dobi nastala neviđena potražnja, kao i neizbježne kontroverze. Radikalno desne udruge pokrenule su peticiju protiv korištenja slikovnice u obrazovne svrhe u školama i njihove dostupnosti u knjižnicama, a u osobito ružnoj sceni, na proslavi dječjeg Fašnika u Kaštel Kambelovcu, kao simbol najveće nepravde i zla u prošloj godini, spaljen je transparent koji ju je predstavljao.

Iako su bili upoznati s nedostatkom ovakvih sadržaja u Hrvatskoj, odjek u medijima i višestruko premašen cilj skupljenih sredstava na kraju je najviše iznenadio izdavače i autore slikovnice. No interes javnosti ne treba čuditi s obzirom na to da je upravo dječja literatura medij kojim se najlakše prenose nove i radikalne društvene ideje. Zbog velike brzine učenja i podložnosti utjecajima, znanje koje kroz zabavne sadržaje ili svakodnevne situacije usvoje u najranijoj životnoj dobi uvelike će odrediti njihove buduće stavove i uvjerenja. Zato je vrlo važno sadržaje namijenjene djeci prilagoditi njihovim obrazovnim potrebama. Umjesto toga, dječji zabavni sadržaji vrlo često reproduciraju rodne stereotipe ili normaliziraju rasizam i imperijalizam.

Literatura za djecu kroz povijest se također koristila kako bi se mladima približile progresivne socijalne i političke ideje. Kimberly Reynolds tako piše da je socijalno i estetski radikalna dječja literatura objavljena između dva svjetska rata u Velikoj Britaniji utjecala na stvaranje progresivnog, egalitarnog i modernog društva. Oslanjajući se na najnovije ideje iz područja znanosti, politike, ekonomije, pedagogije, socijalnih politika i književnosti, kao i visoke i primijenjene kulture, njihovi su autori poticali mlade čitatelje na promišljanje svijeta oko sebe, kako ljudi žive, komuniciraju i kako se organiziraju. Knjige koje govore protiv rata, knjige o modernoj arhitekturi i dizajnu, o klasi, nezaposlenosti, zdravlju i seksualnoj edukaciji bile su među tadašnjim objavljenim radovima, a trebale su utjecati na rušenje različitih stereotipa o rodu, siromaštvu, nacionalnosti, ali i djetinjstvu. Sličan primjer je poslijeratna Amerika, kada je niz progresivnih autora na udaru antikomunističke histerije počeo objavljivati dječju literaturu. Generacija odrasla na toj literaturi kasnije je predvodila prosvjede protiv rata u Vijetnamu, podupirala građanska prava Afroamerikanaca i zahtijevala jednaka rodna prava.

Slikovnice i ostala dječja literatura ostaju omiljen obrazovni alat kojim se djeci različite dobi na jednostavan i kreativan način nastoje približiti razne socijalne teme, a od nedavno ova praksa ponovno je popularizirana i kod nas. Centar za Mirovne studije 2015. godine izdao je slikovnicu Šarene priče namijenjenu odgojno-obrazovnim ustanovama koje kroz nju mogu promovirati interkulturalno učenje. Slikovnicu su ilustrirali studenti Akademije primijenjenih umjetnosti, a sadrži priče i bajke iz rodnih zemalja i krajeva iz kojih su u Hrvatsku došli izbjeglice i tražitelji azila. Cilj slikovnice bio je prenijeti pozitivne priče iz dalekih zemalja i približiti ih djeci (kao i odraslima) i pokazati da nisu puno drugačije od naših priča.

Iste godine, u okviru Mirovnih studija, neformalnog obrazovnog programa CMS-a nastala je slikovnica Kućica u Ježevu. Napisana na temelju popularne dječje slikovnice Branka Ćopića, priča prati putovanje izbjeglice Ježurke Ježića u potrazi za sigurnošću, na kojem, uz brojne druge poteškoće, biva zadržan u Prihvatnom centru za strance Ježevo. Ova slikovnica šalje poruku solidarnosti i podrške svima u potrazi za srećom u vrijeme rastućih prisilnih migracija i izbjeglištva, a ovdašnjoj djeci objašnjava tko su to izbjeglice i zašto su morali napustiti svoje domove.

Prije no što je slikovnica Dugine obitelji izazvala pravu malu senzaciju, udruga RODA – Roditelji u akciji izdala je slikovnicu Naše obitelji koja govori o različitim tipovima obitelji koje postoje u svakom, tako i u hrvatskom društvu. Među njima su jednoroditeljske, posvojiteljske, obitelji osoba s invaliditetom kao i obitelji istospolnih zajednica. Daniel Martinović, koordinator Duginih obitelji kaže kako se istospolne obitelji spominju u svega par slikovnica no slikovnica koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku još uvijek nije postojala kad su početkom 2017. godine napravili malu analizu dječje literature. “Nakon što je 2014. godine donesen Zakon o životnom partnerstvu unutar naše grupe dogodio se jedan mali ‘baby boom’, među lezbijskim parovima koje se najčešće odlučuju na osnivanje obitelji inseminacijom. Slikovnica za predškolsku dob učinila nam se zbog toga kao logičan korak, a dodatna vrijednost slikovnice je ta što pomoću nje možemo približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele, te olakšati svim drugim roditeljima razgovor s djecom o lgbt temama”, kaže Martinović.

Veliki interes za slikovnicom Martinović objašnjava činjenicom da jednostavno nema dovoljno slikovnica na hrvatskom tržištu koje bi govorile o različitostima, o temama koje su danas stvarnost našeg društva, poput obiteljskog života lgbt osoba. “Komentari zainteresiranih su se uglavnom odnosili na to kako u većini slikovnica danas i dalje prevladavaju stereotipi o raznim temama koje te slikovnice obrađuju, te da im je ovo nešto novo i zanimljivo, što prikazuje realnu temu na jako jednostavan način”, ističe. U sklopu crowdfunding kampanje, zbog brojnih upita iz inozemstva također su prikupljena sredstva za prijevod slikovnice na engleski jezik, što pokazuje da i na stranim tržištima još uvijek ima prostora za nova izdanja. “Nakon što bi čuli da radimo na slikovnici, kolege iz duginih obitelji u drugim zemljama Europe također su izrazili interes za slikovnicom, i prijevod barem digitalnog izdanja činio nam se kao nešto što bi trebali napraviti i za osobe izvan Hrvatske. No interes nas je na kraju opet iznenadio, definitivno ćemo tiskati verziju na engleskom jeziku, dok verzije na raznim drugim jezicima planiramo postaviti na našu internet stranicu. Pripremili smo prijevode na francuskom, talijanskom, španjolskom, ali javljaju nam se prevoditelji koji nude besplatan prijevod, tako da ćemo imati i slikovnicu na turskom, mađarskom, portugalskom i nadamo se još puno drugih jezika”, zaključuje Martinović te dodaje kako planiraju tražiti i druge izvore financiranja kako za ovu tako i za buduće slikovnice, ali htjeli bi da one uvijek budu besplatne i dostupne svim osobama koje ih žele, pa ih za sada ne namjeravaju plasirati u slobodnu prodaju.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano