Prema otvorenom Sveučilištu Izbori za rektora Sveučilišta u Zagrebu prilika su da se stane na kraj netransparentnosti i samovolji onih koji njime trenutno upravljaju. piše: Lujo Parežanin
Fotografija u Hrvatskoj: dostupnost i vidljivost Dugotrajna i plodna povijest fotografije u Hrvatskoj ukazuje na potrebu za pokretanjem specijalizirane institucije posvećene tom umjetničkom mediju. piše: Tea Matijević
Rekonstrukcija jednog razdoblja Nedavna digitalizacija vrijednih arhivskih zapisa Književnog petka otvorila je i pitanje valorizacije i trajnog očuvanja građe stvorene izvan institucionalnog okvira. piše: Ivana Pejić
Zakulisna pozicioniranja Višegodišnje štetne preobrazbe Studentskog centra, naglašene u odnosu nove Sanacijske uprave prema kulturi, ugrozile su progresivnu ulogu MM centra i kontinuitet njegovog važnog djelovanja. piše: Iva Rosandić
Čije suučesništvo? Berlinski transmediale vješto je kurirano intelektualno sajmište koje nudi pregled nad suvremenim umjetničkim trenutkom, ali i uvid u savjest kulturnog establišmenta. piše: Martina Kontošić
Proceduralni cinizam Umjesto formalnih detalja, u priči o Gordoganu ključan je kontinuirani odnos države prema časopisima u kulturi i izostanak konzistentne sistemske politike u polju izdavaštva. piše: Lujo Parežanin
Totalitarne tendencije u društvu našeg doba Kroz ovogodišnji temat, časopis Centra za ženske studije Treća raspravlja o prikradajućoj opasnosti totalitarizma uslijed razaranja građanskog društva. piše: Martina Domladovac
Prostor slobode dostupan svima Uz potpunu autorsku slobodu, udruženo amatersko stvaralaštvo označava i kolektivnu praksu "kulture spajanja" i potencijal za stvaranje drugačijih društvenih zajednica. piše: Ivana Pejić
Naličje nagrada Odluka Kazališnog vijeća Zagrebačkog kazališta mladih da podrži glumca Danijela Ljuboju za novog ravnatelja korak je prema normalizaciji odnosa unutar te kazališne kuće. piše: Lujo Parežanin
Socijalna uključenost i suradnja Manifestacija World Community Arts Day slavi umjetnost zajednice - praksu koja umjetnost koristi kao društveni alat te ispituje manevarsko područje za nezavisno umjetničko djelovanje. piše: Martina Domladovac
Underground totem Značaj Marka E. Smitha leži u tome što najbolje predstavlja jednu danas izgubljenu ili bar zamućenu vrstu zabavne glazbe: literarno ambiciozni rock engleske radničke klase. piše: Leonard Jurić
Demokratizacija komunikacije Kultura podcasta inovativna je, raznovrsna i nezavisna te simbolizira borbu za osvajanje prostora slobode govora izvan autoritativne strukture državnog radijskog monopola. piše: Ivana Pejić
Kome treba emancipatorno obrazovanje? Iako izostaje podrška lokalnih vlasti, edukacijski program PhD in One Night djeci u Komiži uspijeva ponuditi vrijedne, pedagoški napredne transdisciplinarne radionice. piše: Lujo Parežanin
Gazda prije Gazde Film Gazda: Početak kroz strelovit uspon Miroslava Kutle govori o počecima privatizacije u Hrvatskoj, ali i pokazuje što možemo očekivati u slučaju Agrokor. piše: Martina Domladovac
Poraženi Peristil Obilježavanje pedesete obljetnice Crvenog Peristila čuvenu je akciju svelo na materijal za postmoderni pastiš, robu za komodifikaciju i materijal za turističke brošure. piše: Petra Dražić
Umjetnici trebaju vrijeme i slobodu Podrška koju umjetnicima pruža rezidencijalni centar poput Akademie Schloss Solitude donosi dugoročne učinke, koji ne koriste samo umjetnicima i kulturnoj sceni već i široj zajednici. piše: Ivana Pejić
Solidarizirajuća zrcaljenja Novi broj Života umjetnosti pokazao se kao važan, višeglasan izbor uvida, ali i vrijedan dokument umjetničko-istraživačkog angažmana na temu migranata i izbjeglica. piše: Lujo Parežanin
Na periferiji znanja Dominacijom lijevo-liberalnih, libertarijanskih i klerikalno-konzervativnih struja u raspravi o reformi obrazovanja, zanemaruje se interkulturalnost i potrebe marginaliziranih zajednica. piše: Martina Domladovac
Mufov ključ u bravu Gašenjem portala koji je kroz feminističku kritiku popularne kulture osvajao nove postore slobode, završeno je jedno poglavlje priče koja se nastavlja na nekim novim frontovima. piše: Ivana Pejić
Nezavisna kultura u Sedlarovoj režiji Sporno formiranje Programskog vijeća Studentskog centra u Zagrebu i imenovanje Jakova Sedlara za njegovog člana moglo bi biti završni udarac preživljavanju nezavisne kulture u SC-u. piše: Lujo Parežanin
O novim počecima i starim pitanjima Suvremeni ples, neprestano se izgrađujući kao novum i u formativnom i estetičkom smislu, kao progresivna praksa odgovara suženoj definiciji nezavisne kao novonastajuće kulture. piše: Ivana Slunjski
Otkrivanje prostora za pobunu i promjene Projekt Ujedinjene Nikoline Hrge povezuje bivše i još uvijek zaposlene tekstilne radnice te istražuje razorne posljedice koje je uništenje tekstilne industrije imalo na ovu klasu žena. piše: Martina Domladovac
Migrantski san novogodišnje noći Recentni tragični slučajevi na našim granicama svjedoče nastavku bešćutnog savezništva ovdašnjih vlasti u odnosu prema izbjeglicama. piše: Davor Konjikušić
Kako su stripovi postali romani Iako zapadnocentrična i kontekstualno tanka, Mazurova i Dennerova Svjetska povijest stripa od 1968. do danas važan je dodatak našem nevelikom korpusu literature o stripu. piše: Bojan Dmitrović Krištofić
