Kako govoriti o glitch umjetnosti? Smještena izvan dominantnih umjetničkih strujanja, umjetnost greške pokazuje potencijal da rastvara pukotine u procesima koji se odvijaju u pozadini vizualnih i zvučnih informacija. piše: Irena Borić
Mi smo oni na koje čekamo Završna konferencija projekta RESHAPE, posvećenog zamišljanju drugačijega svijeta (umjetnosti), skrenula je pažnju na niz gesti i alata nužnih za postizanje promjene. piše: Tjaša Pureber
Odrazi neimaštine Đordana Barbarić u publikaciji Siromaštvo - Mrlja na savjesti čovječanstva opisuje nezanemarivu društvenu patologiju iz aktivističke, teorijske i institucionalne perspektive. piše: Matko Vlahović
Gradovi mogu diktirati tempo integracije Iako se civilno društvo godinama aktivno bavi izoliranošću i nevidljivim statusom stranih radnika u Hrvatskoj, njihova integracija u društvo još uvijek nije tema šire javne rasprave. piše: Vuk Tešija
Vrijeme je da prepustimo mikrofon Inkluzija neuroatipičnih osoba u kazališnu praksu zahtijeva određeno rastezanje vizura na koje smo navikli – ali navika ionako nije uvijek dobrodošla u kreativnom procesu. piše: Una Bauer
Kultura otkazivanja novinarskih standarda Mainstream tretman kulture otkazivanja ukazuje na niz problematičnih pojava u medijskom polju u kontekstu digitalnog oglašavanja i viralnosti društveno toksičnog sadržaja. piše: Lujo Parežanin
Razvoj zajednica, ne publike Formalni je okvir za razvoj društveno-kulturnih centara nedovoljno specifičan dok istovremeno detaljnost propisa otežava primjenu već postojećih kreativnih rješenja za njihovo upravljanje. piše: Hrvoje Pašalić
Portret djevojke kao aktivistkinje Nathan Grossman je u dokumentaracu Greta odlučio pokazati što sve jedna nevjerojatno beskompromisna osoba može postići, ali je rezultat te odluke agresivno apolitičan film. piše: Matko Vlahović
Prilika za uspostavu dijaloga Javni razgovor o interkulturnom društvenom centru, javnim prostorima i participativnom upravljanju otvorio je pitanje uspostavljanja suradnje između civilnog društva i nove gradske uprave. piše: Petra Sever
Za nedogmatsko shvaćanje umjetnosti Kolekcijom tekstova slikara i kritičara Đure Tiljka, biblioteka Tendencija kustoskog kolektiva BLOK još jednom je demonstrirala svoju koncepcijsku vrijednost i promišljenost. piše: Lujo Parežanin
Fokus na potrebe zajednice koja sudjeluje u upravljanju Prostor kojim upravlja Platforma Hvar djeluje u specifičnom otočkom kontekstu gdje šest mjeseci postoji sve, a drugih šest mjeseci samo Fabrika 35. piše: Matija Mrakovčić
Tokom, ušćem, eksploatacijom Obraćajući se posebno djeci i mladima, kreativna platforma Ljubav za Ričinu usmjerava ih umjetničkom izražavanju i osnažuje za zajedničko djelovanje u očuvanju rijeke. piše: Maja Flajsig
Brisanje migrantskog iskustva Represija i odvraćanje ne događaju se samo na granici, već se njihovi učinci prelijevaju na institucije, društvo i svakodnevno iskustvo izbjeglica. piše: Matko Vlahović
U pravcu sudioničkog upravljanja prostorom U konstelaciji korisnika prostora koprivničkog Kampusa, neizostavan je društveno-kulturni centar kakav FUNK jest i kakav bi trebao biti. piše: Matija Mrakovčić
Temelji suvremenog centra za kulturu DKC Kino u Sv. Filipu i Jakovu prvi je i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Hrvatskoj. piše: Matija Mrakovčić
Nastavak ulaganja u prostor i ljude Platforma Doma mladih po prvi put ima šest zaposlenih osoba, no nema uredski prostor u Domu mladih. piše: Matija Mrakovčić
Hrvatski, a ne jugoslavenski slikar? MoMA-ina promjena opisa Julija Knifera na intervenciju Sanje Musić Milanović mala je, ali zanimljiva crtica na temu brisanja Jugoslavije iz povijesti naše kulture i umjetnosti. piše: Lujo Parežanin
Za obnovu Doma u totalitetu Savez udruga Kaoperativa upravlja prostorima Male scene i Urbanog parka u sklopu Hrvatskog doma u Karlovcu, koji sami za sebe ne mogu funkcionirati kao društveno-kulturni centar. piše: Matija Mrakovčić
U mrežama dvostrukosti Granice umjetnosti i diskursa o umjetnosti, privatnoga i javnoga, milenijalaca i zoomera ispitala je konferencija Umjetnost i kritika u postdigitalnom dobu. piše: Dinko Kreho
Lekcije iz pandemije: ogoljavanje stanja Krizne mjere donesene u prvom valu pandemije potvrđuju da kulturni sektor i dalje ponajprije ovisi o vlastitim mehanizmima otpornosti, na kojima se ne može graditi njegova održiva budućnost. piše: Jaka Primorac
Lekcije iz pandemije: ranjivost kulturnog sektora Prvi val pandemije na vidjelo je iznio neodrživost načina financiranja kulture zasnovanog na tržišnim principima te nužnost stvaranja održivijih modela razvoja ovog sektora. piše: Jaka Primorac
Materijalne manifestacije digitalnog Blockchain tehnologije svakodnevno imaju sve više odjeka na umjetničkom tržištu, a razgovor u sklopu Art Zagreba oslikao je neke od promjena koje su nastupile. piše: Jerko Stjepanović
Proizvodnja prekarnosti Iako je petina radne snage prekarno zaposlena, nestandardni oblici rada nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade. piše: Matko Vlahović
Kako se (od)učiti na mreži Uspješni primjeri online umjetničkih edukacija pokazuju kako pronaći novi jezik koji, reagirajući na socijalni i politički kontekst, utječe i na transformaciju obrazovanja. piše: Irena Borić
