Tema Piše: Matija Mrakovčić
KAoperativa, savez koji trenutno broji sedam karlovačkih udruga, s Gradom je Karlovcem 2014. godine provodila projekt definiranja modela održivosti budućeg društveno-kulturnog centra u zgradi Hrvatskog doma, a od travnja 2016. s partnerskim organizacijama službeno preuzima upravljanje Malom scenom Hrvatskog doma. Od tad se brine o uređenju, održavanju i programima u ovom dijelu zgrade, uz pokrivene režije i bez plaćanja najma. Sredinom 2020. godine, u sklopu projekta Hrvatski dom u centru koji je proveden kroz natječaj Kultura u centru, uređen je Urbani park u lijevom krilu Hrvatskog doma, kojim također upravlja, no odvojeno od prostora Male scene, iako se radi o jednoj zgradi. Ugovori za upravljanje jednim i drugim prostorom ističu 31. prosinca 2021.
Projekt Hrvatski dom u centru trajao je 24 mjeseca (do listopada 2020. godine), no sredstva iz projekta nisu bila namijenjena obnovi zgrade, već uspostavljanju dobre prakse u upravljanju javnim prostorom. Obnova zgrade je prepuštena vlasniku, Gradu Karlovcu, koji je prijavio projekt obnove cijele zgrade Hrvatskog doma na mehanizam ITU (integrirana teritorijalna ulaganja). Očekuje se da će Grad 2022. krenuti s izradom projekta obnove, no upitna je dinamika njegove provedbe. Grad Karlovac do sada nije obnovu Doma koncipirao u totalitetu, već prostor po prostor, a na taj način teško je postići da Hrvatski dom bude percipiran kao društveno-kulturni centar. Nužni pomak odnosi se na lijevo krilo zgrade, te potencijalno uređenje desnog krila. Urbani park je zamišljen kao nastavak djelovanja Male Scene u ljetnim mjesecima, kako bi se obogatio i oživio dio čestice uz lijevo krilo zgrade i omogućila realizacija sadržaja društvenog karaktera.
Hrvatski dom je, kao i većina društveno-kulturnih centara u Republici Hrvatskoj, specifičan po tome što se radi o zadanim prostorima, kvadraturom i često namjenom, ali i postojanjem aktera koji su prostor koristili prije iniciranja zajedničkog upravljanja. Cilj projekta Hrvatski dom u centru, umjesto dovođenja zgrade u funkciju, bilo je jačanje civilno-javnog partnerstva radi ostvarivanja dugotrajne suradnje, ali i radi kreiranja kontinuiranog javnog sadržaja u području nezavisne kulture. Odnosi Saveza s Gradom Karlovcem na određeni su način kontinuirani – svake 4 godine nova je osoba zadužena za odnose s njima. Nakon lokalnih izbora u svibnju 2021, gradonačelnik je ostao isti, no njegova je zamjenica nova. Nakon provedbe projekta na kojem je Grad Karlovac bio partner, Savez je nastavio kontinuitet mjesečnih sastanaka s predstavnicima Grada.
Programsko vijeće Male Scene Hrvatskog doma postoji od uređenja prostora 2013., a 2020. je prošireno na predstavnike ustanova u kulturi. Od 2021. zove se Programsko vijeće Hrvatskog doma i čine ga po jedan predstavnik upravitelja i Grada Karlovca, tri predstavnika organizacija civilnog društva (koje ne mogu biti članice Saveza), tri predstavnika ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Karlovac, te jedan predstavnik Savjeta mladih grada Karlovca.
Savez udruga Kaoperativa osnovan je radi upravljanja prostorom Hrvatskog doma, a čine ga organizacije Carpe Diem, Eko Pan, Infinitum, KA-MATRIX, Kinoklub Karlovac, Polka i Poluga. Osnivanju Saveza prethodilo je uspostavljanje i djelovanje neformalne zagovaračke platforme Kaoperativa usmjerene na javne politike u području kulture, koja danas okuplja 9 udruga članica. Zahvaljujući projektu u sklopu Kulture u centru, podršci Zaklade Kultura nova zagovaračkoj platformi te institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Savez je osigurao ljudske kapacitete za razdoblje pred njima.
Većim se problemom ispostavlja činjenica da u Karlovcu ne postoji suviše ljudi koji su upoznati s povijesti i radom Saveza, sudioničkim upravljanjem Hrvatskim domom, a onda i radom u udrugama, projektnim financiranjem, pisanjem i provedbom europskih projekata. Trenutna koordinatorica Saveza došla je iz Zagreba, zamijenivši koordinatora koji je otišao u Zadar. Sljedeći je problem konstantno smanjivanje broja aktera na karlovačkoj sceni, ne nastaju nove organizacije, stare se gase. Uglavnom su sve opterećene projektnom administracijom što ostavlja malo prostora za bavljenje konkretnim aktivnostima. Stoga se često događa da ljudi iz manjih organizacija prelaze raditi u veće, gdje su bolji radni uvjeti zbog osiguranog financiranja, što zatvara krug (ne)mogućnosti stasanja novih aktera na sceni.
U Karlovcu postoji nekoliko aktivnih prostora za kulturu i mlade. Osim Hrvatskog doma i njegova tri krila, postoji društveni centar MUZA gdje radi udruga KA-MATRIX, dok udruga Carpe Diem vodi dva prostora u sklopu svojih projekata. Hrvatski dom za svoje aktivnosti koristi tek dio članica platforme – neke već imaju prostor za svoje aktivnosti, no ga većina ne koristi zbog neopremljenosti i neuređenosti ostatka prostora. Uz postojanje Male scene, Urbanog parka, ureda i prostorije za bendove, ostatak Doma trenutno nije adekvatan za događanja poput većih izložbi, predstava ili projekcija. Među članicama postoje različite ideje o društveno-kulturnom centru, kao i o samom pojmu sudioničkog upravljanja.
Savezu predstoji strateško planiranje gdje bi i takva pitanja trebala biti definirana te odgovorena u interesu prvenstveno korisnika prostora, ali i samih članica platforme. Platforma je zagovaračka i njen bi opseg djelovanja morao sezati od pitanja upravljanja prostorom Hrvatskog doma do pitanja šire gradske politike prema akterima u kulturi. Predstavnici Saveza dio su različitih radnih tijela pri gradskoj upravi pa se kao ključno ispostavlja pitanje pozicioniranja Saveza, a onda i Platforme čiji je Savez član, prema odlukama i nastojanjima gradskih vlasti. Za zagovarački rad čini se nužnim ponovno aktivirati kapacitete postojećih i novih aktera na sceni, kako sve ne bi ostalo na – Maloj sceni.
Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv.
Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Objavljeno
