O mogućoj budućnosti hrvatske knjige Najavljeni porast "povlaštene" stope PDV-a na knjigu na čak 12 posto u direktnoj je suprotnosti s bilo kakvim pokušajem konsolidacije hrvatskog tržišta knjiga. piše: Stela Vukojević
Umjetno izazvano krizno stanje Pregovori između HDLU-a i Grada se nastavljaju, no otvorenih pitanja za osječku kulturu i sada je previše. Galerija Kazamat samo je jedno od njih. piše: Matija Mrakovčić
Preuzimanje odgovornosti za modernističku baštinu U zaštiti i prenamjeni modernističke arhitektonske baštine prije svega bi trebala sudjelovati lokalna zajednica, a za stavljanje zaštićenih objekata u funkciju važan je pritisak građana. piše: Martina Domladovac
Prema kritičkom umjetničkom obrazovanju Umjetnike, kustose i kritičare formalno obrazovanje ostavlja u nedoumicama za koje odgovore često moraju tražiti u vaninstitucionalnim, samoorganiziranim modelima edukacije. piše: Vatroslav Miloš
Godina bačena u vjetar Kako privremeno financiranje utječe na provođenje kulturnih aktivnosti, prvenstveno nezavisne kulturne scene, istražili smo na primjerima Splita i Dubrovnika. piše: Matija Mrakovčić
Izgubljeni u prijevodu Iako je za našu kulturu, ekonomiju i svakodnevni život posebno važan, prevoditeljski rad sve se više gura u nesigurnu, prekarnu sferu, a prevoditelji postaju tek nužno zlo skupog biznisa. piše: Martina Domladovac
Umjetnost i cenzura, rat i kultura Povodom napada na kijevski Centar za istraživanje vizualne kulture, prisjećamo se nikad razrješenih nacionalističkih ekscesa u Beogradu i Zagrebu prošlog desetljeća. piše: Matija Mrakovčić
Žalovanje u doba društvenih mreža "Marx u digitalnom dobu" Katarine Peović Vuković odlična je knjiga s puno većim ambicijama od rješavanja problema javnog žalovanja te nesumnjivo zaslužuje svoju publiku i svu njezinu pažnju. piše: Ante Jerić
Zalog za brisanje svih granica Album The Orchestra of Syrian Musicians & Guests podsjetnik je da glazba, unatoč svom emancipacijskom potencijalu, ne može sama od sebe mijenjati svijet. piše: Vatroslav Miloš
Kultura bez smisla u društvu bez kontrole Nedavno objavljeni rezultati financiranja javnih potreba u kulturi ukazali su na čitav niz problema s kojima se suočava nezavisna kulturna scena. piše: Vatroslav Miloš
Alternativne činjenice i budućnost novinarstva Nove su tehnologije i medijske platforme omogućile proizvodnju šume podataka od kojih svatko naizgled može odabrati one koji mu se najviše sviđaju. piše: Martina Domladovac
Moguće je misliti samog sebe i kroz drugog Suvremeni modeli arhiviranja plesa odmiču se od tradicionalnog poimanja arhiva, no u nedostatku adekvatne infrastrukture prepušteni su entuzijazmu pojedinaca, samih umjetnika i istraživača. piše: Matija Mrakovčić
Kritika u statusu Skup književnih, kazališnih, muzičkih i likovnih kritičara u studenom i prosincu 2016. godine nastavio je tamo gdje je godinu ranije stao s razgovorima o statusu umjetničke kritike danas. piše: Mario Kikaš
Pripadati, pripasti ili propasti u (ne)zaslužnim vremenima Damir Bartol Indoš i Schmrtz Teatar kao dvije slike devedesetih, ilustracija je koja reflektira društvene okolnosti i poziciju izvedbenih umjetnosti u tom traumatičnom desetljeću. piše: Igor Ružić
Životi drugih Knjiga Barbare Matejčić Kako ste? nije samo dokument obespravljenih i marginaliziranih već i dokument specifične novinarske prakse koja, nažalost, nestaje. piše: Vatroslav Miloš
Za umjetnost nikad nije kasno Osobe treće životne dobi rijetko imaju mogućnost sudjelovati u stvaranju i konzumiranju kulturnih sadržaja, a zbog toga je na gubitku društvo u cjelini. piše: Martina Domladovac
Mitovi koji ostaju Unatoč svemu, i šezdeset godina nakon izlaska izvornika, Mitologije Rolanda Barthesa pružaju utjehu (ako ne i užitak) prodiranja u mitove današnjice. piše: Vatroslav Miloš
Glasina koja spontano kruži Unatoč zabrinjavajućim podacima o neintegriranosti vukovarske zajednice, novoosnovana Interkulturna škola nema stvarnu podršku ni hrvatske većine niti srpske manjine. piše: Matija Mrakovčić
Prva linija promjene Intekulturalnost se ne ispunjava u inicijativama "odozdo" već zahtijeva kreiranje javnih politika koje će omogućiti kako simbolički, tako i fizički prostor za dijalog. piše: Ivana Pejić
Život na rubu kadra Strip je posljednjih godina jedno od najživahnijih područja kulturne i umjetničke proizvodnje, no kao i s drugim poljima, i dalje nailazi na prepreke u prodiranju prema široj publici. piše: Vatroslav Miloš
Dostupna kultura treba biti standard Zbog nedostatka sustavne prilagodbe, kulturni sadržaji su osobama s oštećenjem sluha ili vida dostupni uglavnom zahvaljujući pojedinačnim inicijativama. piše: Martina Domladovac
Sistem umjesto stihije, strategija umjesto birokracije Kakav je "horizont očekivanja" od hrvatskog paviljona te umjetnika u globalnom umjetničkom kontekstu na predstojećem, 57. Venecijanskom bijenalu? piše: Matija Mrakovčić
Hirošima: izvještaj iz srca tame Opisujući detalje uništenja ljudskog tijela i duha, "Hirošima" Johna Herseyja - jedan od ključnih novinsko-reportažnih tekstova 20. stoljeća - čitatelja ostavlja zbunjenog i posramljenog. piše: Vatroslav Miloš
Postkolonijalni individualizam Debata o integracijskim politikama Europske unije zapravo je debata o društvenim vrijednostima te posljedicama kapitalizma koji je izgradio društvo visoko individualiziranih pojedinaca. piše: Tea Vidović
