Tema Kultura kao zajedničko dobro Nastojanja nezavisne kulturne scene nadilaze svoj neposredni kontekst, ali i otvaraju perspektivu razumijevanja kulture kao prostora u kojem društvo artikulira viziju svoje budućnosti. piše: Tomislav Medak
Audio Audio vodstvo: Element (i) vjetra Riječki umjetnik i tonski snimatelj Ivo Vičić proveo nas je kroz multimedijalnu ambijentalnu instalaciju postavljenu u Galeriji Filodrammatica. autori: Dubravko Matanić i Martina Kontošić
Kritika Revolucijom i zajedništvom protiv neokolonijalizma Izložba Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno artikulira glasove margine, stavljajući naglasak na nužnost različitih modusa otpora novim oblicima imperija. piše: Glorija Mavrinac
Blic Nevidljive geografije logističkog svijeta Povod razgovoru s kanadskom znanstvenicom Deborah Cowen objava je hrvatskog prijevoda njezine knjige Smrtonosni život logistike. pripremila: Ivana Pejić
Audio Audio vodstvo: Crvena škola U Galeriji Filodrammatica postavljena je izložba Crvena škola književnice Dubravke Ugrešić. autori: Martina Kontošić i Dubravko Matanić
Tema U suptilnom paklu osmosatnog bulšita Knjiga Besmisleni poslovi nedavno preminulog antropologa Davida Graebera pristupačan je prikaz sistemskog problema bujanja radnih mjesta lišenih stvarne svrhe i funkcije. piše: Matko Vlahović
Blic Hakirati pukotine u sustavu Umjetnica i kustosica Helena Nikonole u izložbi Zarazni algoritmi kritički sagledava suvremenu tehnologiju, koristići algoritme kako bi joj dala nove (umjetničke) funkcije. pripremila: Ivana Pejić
Kritika Hvatanje ukoštac s neizrecivim Predstava Ni prijatelj ni brat hrabro ulazi u temu ratnih trauma, a izvedba u intimnom okruženju uspješno prenosi iskustvo raspuknute obiteljske i šire društvene zajednice. piše: Nika Krajnović
Kritika Spekulativna utopija postradničkog svijeta Videoinstalacija Shema stvari zamišljajući postradničku budućnost dokolice i slobode razotkriva problematična mjesta kapitalističkog društva sadašnjosti. piše: Glorija Mavrinac
Intervju Nepregledno more rada S kustosicom Inke Arns razgovaramo o konceptu izložbe Usijano more koju priprema u Rijeci te svestranom radu na sjecištu teorije i prakse. razgovara: Hana Sirovica
Tema Rascjep u mreži Kroz niz primjera o potencijalima i opasnostima novih tehnologija, Novo mračno doba Jamesa Bridlea pokazuje kako smo izgradili svijet koji više nismo u stanju razumjeti. piše: Matko Vlahović
Kritika Podudaranje početka i kraja Rad panike, oproštajna predstava izvedbenog kolektiva BADco., dojmljivo je događanje koje priziva distopijski realno suočavanje s krajem svijeta kakvog poznajemo. piše: Sendi Bakotić
Kritika Slika drugačije budućnosti U videoradovima okupljenim pod naslovom Sve se slaže dok se sve raspada bečki umjetnik Oliver Ressler dokumentira različite oblike organiziranja za klimatsku pravdu. piše: Iva Kovač
Intervju Eho kulturne privremenosti O tome kako će se redukcija programa EPK odraziti na one koji su ih planirali i pripremali te što to znači za ukupnu sliku kulturnog života Rijeke, razgovarali smo s Davorom Miškovićem. razgovara: Ivana Pejić
Tema Nastavak politike eutanazije Rezultati Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture u području vizualnih umjetnosti i inovativnih praksi donose novu rundu štetnih i neobjašnjivih odluka. piše: Lujo Parežanin
Tema Umjetnička konstrukcija otvorenosti grada Prodirući u riječki javni prostor, umjetničke intervencije tematiziraju deurbanizaciju, turistifikaciju i depopulaciju. piše: Glorija Mavrinac
Kritika Studija ciklične proizvodnje povijesti U promišljanju autoritarnih režima predstava Zanos i bijes traži introspektivnog gledatelja koji preispitivanjem individualnog i kolektivnog djelovanja postaje agens otpora. piše: Glorija Mavrinac
Intervju Odustajanje od tvorničkih uputa otvara nove svjetove O Sajmu 3N koji promiče uradi-sam kulturu te kreativno korištenje tehnologije, razgovaramo s Dubravkom Matanićem. razgovara: Ivana Pejić
Tema Nevidljivo roblje automatizacije Ovogodišnji festival Moje, tvoje, naše stavio je naglasak na ljude koji stoje skriveni iza rada strojeva, doslovno i metaforički, i bez kojih strojevi ne mogu – raditi. piše: Jelena Uher