

Izložba Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno artikulira glasove margine, stavljajući naglasak na nužnost različitih modusa otpora novim oblicima imperija.
Točno šezdeset godina nakon prve konferencije pokreta nesvrstanih u Beogradu binarne opozicije Sjever-Jug i Istok-Zapad zaoštrene su, a zemlje koje ne označavamo Zapadom, opterećene novim oblicima imperija, nastoje razmontirati polarizirane odnose podređenosti i nadređenosti, propitati hegemonijsku povijest i artikulacijom pretkolonijalnih vrijednosti odbaciti neokolonijalizam. Je li težnja k utopijskoj viziji budućnosti Pokreta nesvrstanih o teritorijalnom integritetu i osiguranju nesvrstanih zemalja u borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, apartheida i rasizma ostvarena kao distopijska sadašnjost?
Epoha migrantskih kriza, rastuće globalizacije i produbljivanja kulturnih i ekonomskih nejednakosti pozicija je s koje analiza suvremenih političkih stranputica alatima Pokreta nesvrstanih otvara nove mogućnosti i načine njihove interpretacije. Budući da se šesnaesto izdanje festivala Moje tvoje naše, u organizaciji udruge Drugo more, održava na šezdesetu godišnjicu prve konferencije Pokreta u Beogradu, motiv nesvrstanosti tematski je okvir unutar kojeg se razmatraju odjeci nesvrstanog internacionalizma i mogućnosti njegove revitalizacije. Projekt su činile istraživačka radionica Prema konjunkturnoj političkoj ekonomiji nesvrstanosti i kulturnoj politici i izložba Južna sazviježđa: Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno, koja je adaptirana verzija izložbe Južna sazviježđa: Poetike nesvrstanih postavljene 2019. u Modernoj galeriji u Ljubljani, a 2020., pod nazivom Solidarity Spores, u Asia Culture Centru u južnokorejskom gradu Gwangjuu.
Osvjetljavajući ekonomske, kulturne i društvene imaginarije, sudionici istraživačke radionice, održane od 27. do 29. rujna, ispitali su aspekte kritičke konjunkturne političke ekonomije nesvrstanosti i nesvrstane politike kroz prizmu novih vizualnih režima i modela kulturne razmjene iz druge polovice 20. stoljeća. Izlaganja na konferenciji obuhvaćala su nekoliko široko postavljenih ciljeva koji se, između ostaloga, odnose na utjecaje podjela Sjever-Jug i Istok-Zapad, uočavanje istovjetnosti i proturječja između politike nesvrstanosti i ostalih antisistemskih svjetonazorskih projekata (panafrikanizma, afro-azijske solidarnosti, Bandunške konferencije, panarabizma i sl.), prepoznavanje prostornih i vremenskih zaostataka nesvrstanosti te značaj nesvrstanosti za suvremenu kulturnu politiku, uključujući nasserizam, jugoslavenstvo i trikontinentalizam.
Izložba Južna sazviježđa: Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno, izložena u prostorijama Filodrammatice, reprezentacija je i umjetnička rekonceptualizacija povijesnih događaja s kraja dvadesetog stoljeća kroz dvije vremenske točke. Izloženi su se projekti s jedne strane bavili kulturnom razmjenom i programima bivše Jugoslavije i nesvrstanih afričkih, latinoameričkih i azijskih zemalja, a s druge strane propitivali ostvarenost njihovih zamisli i poziciju nesvrstanosti danas. Kustosica izložbe Bojana Piškur navela je da su do preispitivanja mogućeg oživljavanja nekadašnje snage nesvrstanog internacionalizma dovela razočaranja trenutnim globalnim svjetskim poretkom, osobito brzom neoliberalnom globalizacijom čiji su produkti nejednakost i porast novih oblika političkih ovisnosti, jačanje fašizma i desnih politika i slične silnice kojima posljednjih godina svjedočimo.
Iz dviju vremenskih točaka, sadašnjosti i prošlosti, proizlaze dvije isprepletene razine recepcije izloženih radova; prva tumači povijest iščitavanjem materijalnih tragova, povijesnih dokumenata i dokumentarnih fotografija, dok se druga odnosi na njihovu umjetničku rekonstrukciju i suvremeno preispitivanje povijesnog konstrukta. Kartografija međunarodne kulturne suradnje SFR Jugoslavije i zemalja u razvoju Teje Mehar, kustosice u Arhivskom odjelu Moderne galerije u Ljubljani, rekonstruira bilateralnu kulturnu suradnju Jugoslavije i ulogu konvencija o kulturi za njihov ostvaraj te od posjetitelja traži interpretaciju kulturnih odnosa sa stranim zemljama filtrom sadašnjosti. Dizajn je ostvaren kao zemljopisna karta svijeta u koju su ucrtani programi kulturne suradnje 60-ih i 70-ih godina koje je Jugoslavija ratificirala s nesvrstanim zemljama, a sugerira povezanost i suradnju ne samo na političkoj i idejnoj već i na kulturnoj razini.
U radovima se javlja niz istovjetnih provodnih motiva koji zaokružuju tematsku cjelinu izložbe, a jedan od takvih je motiv putovanja. Nika Autor, članica Newsreel Fronta, neformalnog kolektiva radnika koji potječu iz teorije filma i umjetničke prakse, organizira film Newsreel 63 – Vlak sjena oko dokumentarne snimke izbjeglica, snimljene na nekad poznatoj željezničkoj pruzi Beograd – Ljubljana, čime posjetitelja postavlja u poziciju preispitivanja subjektivnog odnosa prema putovanju kao zadovoljstvu. Korištenjem esejističkih i povijesnih elemenata, autorica kontrapunktira motiv tračnica kao sredstvo pukog preživljavanja motivu tračnica kao izvoru ugode i razonode, pri čemu kategorija vremena otkriva promjene u načinu putovanja izbjeglica. Posjetitelj koji je svjedok migrantske krize povezuje razjedinjene fragmente filmskog žurnala, a prazna mjesta popunjava vlastitim odnosom i refleksijama, čime nadilazi poziciju pasivnog subjekta i postaje aktivni agens.
Brod Galeb jedan je od temelja riječke kulturne i industrijske baštine, stoga je u kontekstu njegove nedavne obnove u sklopu projekta Rijeka 2020 – europska prijestolnica kulture i prenamjene u turistički resurs osobito zanimljiv film Bauk bosansko-francuskog umjetnika Ibre Hasanovića, snimljen 2012. godine. Autor izmjenom kadrova napuštenog Galeba i umirućih kukaca, koji su u tom trenutku bili njegovi jedini posjetitelji, suprotstavlja život i putovanje propadanju, čekanju i smrti. Unutarnji prostor napuštenog broda podrazumijeva posjetiteljevu afirmaciju estetske i emocionalne dimenzije Galeba te njegovo promatranje kroz izvođenje kulturnih praksi proizvodnje i konzumacije, ali i njegov simbolički i politički značaj. Prikaz svedenosti broda, koji je Josipu Brozu Titu služio za zabave i međunarodne diplomatske posjete, na čekanje trenutka u kojem će posjetiteljima ponuditi reprezentaciju onoga što je bio, na idejnoj razine izložbe funkcionira kao metonimija za moguću revitalizaciju Pokreta nesvrstanosti danas.
Radovi sugeriraju iščitavanje u postkolonijalnom ključu, a jedan od provodnih motiva je Drugost u saidovskom smislu riječi i modus otpora koji oni s donje pozicije binarnog para nadređenosti i podređenosti pružaju. Umjetnici artikulaciju takvog otpora pronalaze u idejama i developmentalizmu Pokreta nesvrstanih, odbacujući unificirani pristup povijesti ispisane na imperijalističkim i kolonijalnim zasadama. Digitalni print na tekstilu Teorem o naivnom skupu zastava, boja, kontinenata jednog od osnivača pariške zadruge Société Réaliste Ferenca Grófa razmatra povijesti triju glavnih geopolitičkih blokova druge polovice dvadesetoga stoljeća; NATO-a, nesvrstanih zemalja i Varšavskog pakta. Njihova povijest, od konferencije u Bandungu i uspostave Varšavskog pakta do okupljanja NATO-a i institucionalizacije Pokreta nesvrstanosti prikazana je na kolorimetrijskoj vremenskoj lenti pored koje stoji rekonceptualizacija poznatog plakata 3 kontinenta, 1 revolucija. Naime, središnji motiv originalnog plakata je modificiran, odnosno tri skupa Vennovog dijagrama koja označavaju tri kontinenta zamijenjena su sa sedam skupova uz natpis 7 kontinenata jedna revolucija. Rad pristupa povijesti kao narativu podložnom konstruiranju te ističe nužnost revolucije i zajedništva za razmontiranje neokolonijalizma.
Izložba Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno artikulira glasove margine u drugoj polovici dvadesetog stoljeća i danas, stavljajući naglasak na nužnost različitih modusa otpora kako hladnoratovskoj blokovskoj politici, tako i novim, produženim oblicima imperija. Autori sukobljavaju dvije vremenske točke, prošlost i sadašnjost, i dva pristupa povijesti, analizu povijesne građe i umjetničku rekonceptualizaciju, kako bi propitali mogu li se ideje Pokreta nesvrstanih upotrijebiti kao alat u iskorjenjivanju sve jačih represivnih sistema i suzbijanju suvremene estetizacije fašizma. Povezivanjem fragmenata na koje nailazi u povijesnu i umjetničku cjelinu, posjetitelj je dobio priliku secirati poziciju nesvrstanosti te propitati vlastite stavove i refleksije. Šezdeset godina nakon osnivanja Pokreta nesvrstanih politike nisu istovjetne, no binarne se opozicije i dalje zaoštravaju, kulturni i elektronički kolonijalizam novi su oblici dominacije i neokolonijalizma, a autoritarni oblici vlasti ne zamiru pa se, tumačeći postojeću stvarnost idejama Pokreta nesvrstanih, nameće pitanje – Trebamo li početi pisati revolucionarne pjesme?
Objavljeno