Ne želimo popularnost, želimo pozornost U kojoj su mjeri disruptivne aktivističke taktike, kao što je uništavanje kulturno-povijesnog nasljeđa, korisne u skretanju pažnje na ekološku krizu, a koliko u tome odmažu? piše: Ivana Pejić
Kritička i strastvena obrana institucija Publikacija Artistic Ecologies poziva na promišljanje novih oblika proizvodnje i razmjene znanja, ali i temeljne važnosti institucija za demokratizaciju kulture. piše: Lujo Parežanin
Netipično upravljanje neizvjesnog ishoda Kakvi će se modeli upravljanja prostorima za kulturu razviti iz postojećih nastojanja, reći će nam nešto i o Dubrovniku danas te o stupnju njegovog društvenog i kuturnog razvoja. piše: Petra Jelača
Održive perspektive kulturne mobilnosti Inicijative kao i-Portunus stvaraju prilike za umjetničku razmjenu koja je nužni katalizator kulturnog rasta, ali otvaraju i pitanje u kojem će se smjeru ona dalje razvijati. piše: Lucija Klarić
Automatizacija umjetnosti Kada ih se sagleda iz materijalističkog ugla, alati bazirani na umjetnoj inteligenciji zapravo služe komodifikaciji podataka dostupnih na internetu. piše: Matko Vlahović
Politika bez kontakta s realnošću Rezultati istraživanja realiziranog u okviru međunarodnog projekta INVENT govore o povećem raskoraku između kulturne politike EU i potreba njenih građana. piše: Lujo Parežanin
Nestabilne putanje filmske proizvodnje Filmska industrija okuplja velik broj radnika s naočigled različitim vještinama i znanjima – a upravo zbog fragmentiranosti radništva, zajednički se problemi teško i rijetko artikuliraju. piše: Karla Crnčević
Monopoliziranje javnog prostora Čitavo desetljeće primjera i ustupaka nerazumnim zahtjevima desnice pokazuje da ne postoji toliko banalan slučaj koji se neće izvrnuti u parazitiranje na kulturi. piše: Matko Vlahović
Videoigre između zanosa i radničkih prava U industriji koja uvelike počiva na entuzijazmu, neizvjesnost i nadekvatni uvjeti rada cijena su koju mnogi plaćaju za ostvarivanje ultimativnog sna: raditi na videoigri. piše: Lucija Klarić
Kultura bez mladih Pogon i Mreža mladih Hrvatske predstavili su rezultate istraživanja o vidljivosti kulturnih programa i potreba mladih u vezi kulture. piše: Matko Vlahović
Od filma do parafilma Degradacija kinoprikazivaštva na prostoru bivše Jugoslavije usko je povezana sa zatiranjem kulture kao javnog dobra, stvarnim nasiljem rata i simboličkim nasiljem tržišta i nacionalizma. piše: Nikola Đoković
Trap u svim žanrovima Nezaustavljiva dominacija trap zvuka proizlazi iz uspješnog stapanja lokalnog i globalnog, a njegovi tempo i atmosfera skrojeni su za svijet definiran jurnjavom i neizvjesnošću. piše: Dinko Kreho
Ljudsko lice depersonalizirane žrtve Kroz prezentaciju prešućenih osobnih priča i svjedočanstava izložba In memoriam... govori o marginaliziranim stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. piše: Ivan Jukić
Privatni prostori, javna infrastruktura Najavljeno zatvaranje Kulturnog centra Mesnička još jednom podrcrtava problem ovisnosti zagrebačke glazbene scene o komercijalnim prostorima. piše: Lujo Parežanin
Nedostaju nam alati kojima bismo mislili budućnost(i) S Tihanom Rubić, znanstvenicom i autoricom publikacije Nezaposleni u gradu razgovaramo o etičkim pitanjima koja se javljaju prilikom istraživanja marginaliziranih skupina. piše: Ivana Jandrić
Prostor za rad, ali ne i suupravljanje Iako je zadarska civilna scena dvije godine sudjelovala u procesu osmišljavanja modela upravljanja Centrom za umjetnost, kulturu i mlade, Grad je odlučio samostalno osnovati novu ustanovu. piše: Matija Mrakovčić
Zadržati transparentnost i suradnički odnos Za upravljanje kinom Edison u Karlovcu najvjerojatnije će se primijeniti model po kojem funkcionira Mala scena Hrvatskog doma. piše: Marin Bakić
Zadovoljiti sitnim mnoge Nova Odluka o davanju na korištenje prostora kulture u vlasništvu Grada Rijeke tzv. riječki model upravljanja objektima kulture stavlja ad acta. piše: Jelena Androić
Umjetnost u doba kasnog kapitalizma Iako u slučaju najskupljih djela stvarnost može djelovati kao fikcija, tržište umjetninama je uglavnom puno birokratiziranije nego ga obično zamišljamo. piše: Vlado Vince
Stvaranje usprkos svakoj destrukciji Kolektiv Žene ženama prevladava društvene barijere pružajući emotivnu, socijalnu i ekonomsku podršku svojim članicama koje u Hrvatskoj grade svoj dom i budućnost. piše: Ela Pazdrijan
Zakonska podrška prekarizaciji Umjesto da kapacitira civilni sektor, Vlada predloženim izmjenama radnog zakonodavstva legalizira neodržive strategije koje su organizacije prisiljene koristiti kako bi preživjele. piše: Lujo Parežanin
Od tradicije do novog žanra javne umjetnosti U kontekstu javne skulpture teško je govoriti o fiksiranim kategorijama, već možemo govoriti o široko shvaćenom mediju koji se bavi određenim društvenim problemima. piše: Renata Šparada
Prostor uključivanja, prostor sigurnosti Konferencija platforme Upgrade tematizirala je ključna pitanja vezana za pokretanje Interkulturnog društvenog centra kao važne poluge integracije u Zagrebu. piše: Ana Vučić
Rasplitanje zamršenosti botanike Recentni primjeri umjetničkih istraživanja koja povezuju ekološku i dekolonijalnu perspektivu otvaraju nova područja promišljanja suvremene umjetnosti. piše: Lea Vene
