Tema Piše: Matija Mrakovčić
Godina 2020. bila je ključna za razvoj lokalnih kulturno-infrastrukturnih priča u nekoliko gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Nakon dvije godine provođenja projekta u sklopu natječaja Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi (Europski socijalni fond, ESF), u Hvaru se etablirala Fabrika 35 kao mali multifunkcionalni društveno-kulturni centar, prostor u vlasništvu Grada koji vodi udruga PlatForma Hvar. Nakon digitalizacije kina u Svetom Filipu i Jakovu, prostor koji se sastoji od unutarnjeg (497 m2) i dvorišnog prostora (134 m2) te dnevnog boravka, preobražen je u društveno-kulturni centar kojim se sudionički upravlja. Prostor društveno-kulturnog centra FUNK nalazi se u jednom od objekata bivše vojarne čiji je vlasnik Grad Koprivnica, a kojim upravlja savez udruga Forum udruga nezavisne kulture kao partner Gradu na dva ESF projekta.
Tako je proveden i projekt ZadrugArt u Zadru koji se pitanjem neadekvatnih uvjeta rada nezavisne kulture scene bavio kroz ideju uvođenja modela sudioničkog upravljanja u planiranju i upravljanju Centrom za mlade, čija je rekonstrukcija započela u veljači 2020. godine. “U svjetlu trajno privremenog karaktera (rijetkih) prostora koje scena nastanjuje, kao potencijalno rješenje navješćuje se dugoočekivani objekt koji je u projekcijama gradskih vlastodržaca prije više od desetljeća ponio naziv Centra za mlade. Najavljen još davne 2007. godine kao svojevrsna kompenzacija za bivši Omladinski dom – kasnije preimenovan u Dom hrvatske mladeži – koji je tada ustupljen Sveučilištu, ovaj objekt s vremenom se u percepciji lokalne zajednice prometnuo u simbol lažnih obećanja i nepromjenjive naravi vladajućih struktura koje nikad nisu pokazale dovoljno sluha i razumijevanja za stvarne potrebe aktera nezavisne scene, ali i šireg civilnog društva”, istaknuo je 2020. Hrvoje Pašalić u tekstu temata o sudioničkom upravljanju u kulturi u Republici Hrvatskoj.
Otada do danas, točnije do srpnja 2022. godine, postojale su naznake da bi se budućim Centrom moglo upravljati sudionički odnosno da će nova ustanova u kulturi koju Grad planira biti osnovana na principima dijeljenih ovlasti i odgovornosti između vlasnika prostora i civilne scene. Realizacija Centra odvijala se u dvama paralelnim procesima izgradnje objekta na zadarskoj Voštarnici te na izgradnji odnosa, komunikacije, suradnje i partnerstva između samih civilnih aktera, a potom između civilnih i javnih partnera. U sklopu programa proslave Dana grada Zadra 17. listopada 2020. predstavljene su Smjernice za uspostavu sudioničkog upravljanja Centrom koje je izradio autorski tim u sastavu Ana Žuvela, Željka Tonković i Krešimir Krolo na temelju radionica i rasprava, opsežno provedenog kvalitativnog istraživanja u kojem je sudjelovala 61 osoba iz 56 različitih udruga i organizacija te rezultata anketnog istraživanja u kojem je sudjelovalo preko 2000 ispitanika – učenika i učenica srednjih škola na području grada Zadra, studenata i studentica Sveučilišta u Zadru te mladih Zadrana i Zadranki.
Predložena su dva modela upravljanja, hibridizacija i proširena suradnja, kao modeli koji odgovaraju postavkama lokalne kulturne politike te mogućnostima, potrebama i aspiracijama lokalnih kulturnih aktera. Model hibridizacije odnosi se na zajedničko osnivanje javne ustanove od strane civilnog i javnog sektora čime se formira civilno-javno partnerstvo. Model proširene suradnje podrazumijeva ciljano davanje javne infrastrukture na korištenje organizacijama civilnog društva na određeno vrijeme i bez naknade. U lipnju 2021. iz Grada je najavljeno otvaranje Centra u rujnu, u prosincu iste godine najavljeno je otvaranje za proljeće 2022, da bi u lipnju 2022. objekt bio gotovo pri kraju te je najavljeno useljenje do kraja godine. “Od projekta ZadrugArt je prošlo neko vrijeme, no nismo zanemarili odnose s civilnim udrugama već smo konstantno s predstavnicima udruga održavali sastanke kako bi osluškivali njihove potrebe. Ipak, sada takve sastanke i dogovore moramo intenzivirati kako bi vidjeli što im je sve potrebno za rad”, rekla je pročelnica Odjela za kulturu i sport Dina Bušić u lipnju.
Nekoliko dana poslije postaje jasno koji je model odabrala gradska uprava. Usred turističke sezone, 12. srpnja, Grad Zadar otvara e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za umjetnost, kulturu i mlade, s rokom od 30 dana. Prema Nacrtu, novu će ustanovu samostalno osnovati Grad Zadar, a njome će upravljati Upravno vijeće od 5 članova koje će imenovati predstavničko tijelo osnivača. U obrazloženju Nacrta Odluke ističe se ključni razlog za osnivanje ustanove: “ojačavanje kapaciteta na području kulture mladih i za mlade te ojačavanje suradnje javnog i civilnog sektora, koji se bave kulturom za mlade te pružanje prostorne, projektne i programske platforme za razvoj iste”. Ukratko, u prijedlogu Odluke nema spomena civilnog sektora u području suvremene kulture i umjetnosti, sudioničkog upravljanja, dvogodišnjeg procesa u kojem se zajedno s civilnom scenom razvijao model upravljanja i korištenja prostora niti stručnih i znanstvenih analiza i članaka koji su proizašli iz tog procesa.
S obzirom da se radilo o procesu koji je iniciran odozgo, ovakav razvoj situacije i nije veliko iznenađenje. Model koji je odabrala gradska uprava civilni će sektor svesti na korisnike prostora, a koliki će biti njihov upliv u upravljanje prostorom, ovisit će isključivo o snazi i povezanosti civilnih aktera.
ObjavljenoObjavljeno
