Kritika Radovi iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti ponovno su dostupni javnosti. Četiri godine nakon što je bivši postav MSU-a zatvoren za publiku, djela hrvatskih i svjetskih suvremenih umjetnika iz postava ovog zagrebačkog muzeja predstavljaju se publici u novom ciklusu pod nazivom Zbirka kao glagol.
Uz ranije otvorene izložbe Drugarstvo i Tužne pjesme rata, osnovu novog ciklusa čini i novootvorena izložba Budućnost. Predstavljajući vodeće hrvatske i međunarodne umjetnike 20. stoljeća, izložba u svom prvom dijelu propituje ideje i vizije budućnosti koje su se razvijale u umjetnosti od 1960-ih do danas. Druga polovica izložbe predstavlja uglavnom suvremene radove, koji zauzimaju aktivan odnos prema budućnosti. “Ova umjetnička djela prvenstveno svjedoče o promjenama u društvenom imaginariju – od ideja i vrijednosti moderne, utemeljenih na logici napretka i razvoja, preko brige za zajednicu i planet, do svijesti o međusobnoj međuovisnosti i nužnosti samoorganizacije”, navodi se u opisu izložbe.
Umjesto naziva “stalni postav”, ciklusom Zbirka kao glagol MSU svoju kolekciju prezentira kao “postav u trajanju”, podrazumijevajući da je zbirka u muzeju stalno prisutna, ali se njezine konstelacije isto tako i neprestano mijenjaju. Ciklus tematskih izložbi stoga će od proljeća nadopunjavati i serija kraćih projekata okupljenih pod zajedničkim nazivom Okidači. “Ovim projektom muzej postaje otvoren za dijalog i intervencije izvana, dijalog sa zajednicom, umjetnicima, udrugama, aktivistima… Takav muzej izgrađen je na međusobnom povjerenju koje je uvjet za suradnju s akterima izvana s kojima muzej gradi zajednički ekosustav”, stoji u pojašnjenju novog koncepta.
Program muzeja na konferenciji za medije održanoj 4. travnja predstavile su ravnateljica MSU-a Zdenka Badovinac, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emina Višnić, kustosice Jasna Jakšić, koordinatorica izložbe Budućnosti, Martina Munivrana, kustosica izložbe Vidljive – recentno stvaralaštvo umjetnica, te umjetnica Jasmina Cibic, koja u muzeju ima samostalnu izložbu Snovi koje zovemo svojima.
Ravnateljica Badovinac istaknula je značaj postava zbirke, koji nije bio izložen na početku njezinog mandata. “Predstavljanje zbirke je strateški prioritet rada muzeja i kad sam shvatila da ga u Zagrebu nema, glavni akcent svoga rada stavila sam na to da se postav što prije vrati – i muzeju i publici”, rekla je Badovinac.
“Grad je uspio povećati sredstva namijenjena muzeju, radi se o višem iznosu nego što je to bio slučaj ranijih godina”, rekla je Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu. “Za izložbu Sanje Iveković odobrena su posebna sredstva, sredstva za redovne programe uvećana su za 20 posto, a proračun za umjetničke natječaje uvećan je za 12 posto.”
Izložba Sanje Iveković na koju se Višnić referira prva je velika retrospektiva ove autorice u Zagrebu, nakon što je već doživjela retrospektive diljem svijeta – od muzeja MoMA u New Yorku do Reina Sofia u Madridu. Postav pod nazivom Works of Heart (1970.-2023.) organiziraju bečki muzej Kunsthalle i MSU Zagreb, a izložen će biti od 15. lipnja. do 1. studenog 2023.
“Izložba Sanje Iveković u MSU bit će puno veća od one u Beču i pokušat će umjetnicu smjestiti u kontekst njezina grada”, najavljuje Zdenka Badovinac. “Izložba će imati i arhivski dio, koji će za zagrebačku izložbu posebno kurirati jedna od najvećih poznavateljica radova ove umjetnice Ivana Bago. Sanja Iveković pionirka je feminističke umjetnosti u Jugoslaviji i borkinja protiv zaborava tradicije antifašističke borbe, s više od četrdeset godina umjetničkog rada, još nikad nije imala retrospektivu kod kuće. Bit će to prva zagrebačka retrospektiva umjetnice koja je takvo priznanje u inozemstvu dobila mnogo ranije nego u svojem gradu.”
ObjavljenoObjavljeno
