
Piše: Matija Mrakovčić
Model individualizma koji dominira većinom obrazovnih sustava rezultat je pogleda na globalne teme kao beznačajne za državnu viziju obrazovanja i društva. Takvi obrazovni modeli u velikoj su mjeri uzrok sukoba između pojedinaca i naroda, posebno ako pripadaju različitim kulturama, vjerama, društvenim skupinama ili imaju drugačiji način razmišljanja. Sve to rezultira fragmentiranim obrazovanjem koje razdvajanjem tema i njihovim kategoriziranjem stvara hijerarhiju znanja i obezvrjeđuje druge načine učenja.
Glavni cilj globalnog obrazovanja jest model partnerstva između naroda, kultura i vjera na mikro i makro razini, temeljen na dijalogu i suradnji, koji može dovesti do interkulturalnog razumijevanja. Učenje kroz globalno obrazovanje podrazumijeva duboku, strukturalnu promjenu osnovnih premisa mišljenja, osjećaja i djelovanja. Ono je obrazovanje uma, ali i obrazovanje srca. Tri su glavne faze takvog transformativnog učenja: analiza trenutne situacije u svijetu, vizija kako bi izgledala alternativa prevladavajućem modelu te proces promjene prema odgovornom globalnom građanstvu. Globalno obrazovanje kao transformativno učenje podrazumijeva procese sudioničkog donošenja odluka u svim fazama te se kroz promicanje suradnje i solidarnosti bori protiv podjela uslijed konkurencije, sukoba, straha i mržnje, a suprotstavlja se pohlepi, nejednakosti i egocentričnosti.
Globalno obrazovanje kao transformativno učenje zagovara promjene na lokalnoj razini koje će utjecati na globalnu razinu. Njegov je cilj jačanje građanstva kroz strategije i metode sudjelovanja kako bi pojedinci naučili preuzeti odgovornost koja se ne smije prepustiti isključivo vladama i ostalim donositeljima odluka.
Priručnik Smjernice za globalno obrazovanje plod je suradničkog rada članova tima Tjedna globalnog obrazovanja pod vodstvom Centra North-South pri Vijeću Europe, te je dosad preveden na petnaestak jezika i pisama. Centar za mirovne studije je krajem 2014. godine postao nacionalni koordinator programa te je organizirao prijevod i pripremu hrvatskog izdanja Smjernica. Priručnik autora Alicie Cabezudo, Christosa Christidisa, Miguela Carvalho da Silve, Valentine Demetriadou-Saltet, Franza Halbartschlagera i Georgete-Paule Mihai donosi pristupe, metodologiju i kriterije evaluacije sadržaja globalnog obrazovanja u kombinaciji s praktičnim primjerima, primjenjivim metodama, te listom literature i poveznica na relevantne izvore i bibliografiju. Pojam globalnog obrazovanja snažan naglasak stavlja na formalno i neformalno obrazovanje koje bi trebalo odigrati značajnu ulogu u osvješćivanju pojedinaca o tome kolika je uistinu njihova stvarna moć u oblikovanju budućnosti.
Možete ga preuzeti na istaknutoj poveznici.