Promjene koje nam se svakodnevno događaju, a posebno ih snažno osjećamo zadnjih nekoliko godina uslijed velikih događaja – pandemija, potresa, ratova, inflacije, klimatskih promjena, tehnološkog napretka – inspirativno su vrelo za organizatore kulturnih manifestacija, a promjene u shvaćanju odnosa prirode i arhitekture bile su misao vodilja kustosici ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala arhitekture Lesley Lokko. Arhitektica gansko-škotskog podrijetla kao glavnu temu međunarodne izložbe zadala je Laboratory of the future – temu kojom želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti.
Tema je zadana vrlo široko, što je poslužilo kao poticaj autorskom timu hrvatskog izabranog projekta Same as it ever was koji čine Mia Roth, Tonči Čerina, Luka Fatović, Vedran Kasap, Ozana Ursić, Niko Mihaljević, Ivica Mitrović. Na konferenciji za medije održanoj u Lonjskom polju, povjerenici nastupa Hrvatske na Bijenalu – arhitekti Mia Roth i Tonči Čerina – istaknuli su kako im je upravo prostor Parka prirode poslužio kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu.
Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru.
Centar za posjetitelje Crna roda u Osekovu jedan je od pet ulaza u Park, samo sat i pol udaljen od Zagreba, a suvremeni pristup interpretaciji ekspresije života u Lonjskom polju priskrbio mu je brojne arhitektonske nagrade. Dio članova_ica autorskog tima Centra Crna roda povjerenici_e su ovogodišnjeg nastupa na Bijenalu, koji su osmislili nadovezujući se i na projekt Centra. Instalacija se tako temelji na tri do sad izgrađena vidikovca – ili, kako ih oni nazivaju, bestijarija – a uključuje i virtualne segmente izravno vezane uz fenomene polja.
Povjerenici Roth i Čerina na predstavljanju su objasnili kako naziv bestijarij pristaje vidikovcima jer njihov oblik podsjeća na nešto, ali ništa konkretno, pa tako u promatračima budi različite asocijacije – podsjećajući ih na košnicu, silos za žito ili demižonu za vino. Vodeći se idejom održivosti kao jednom od glavnih odrednica arhitekture budućnosti, autorski je tim zamislio da instalacija iz hrvatskog paviljona na Bijenalu kasnije zaživi u Lonjskom polju, najvjerojatnije kao jedan od planiranih osam vidikovaca.
Za interaktivni dizajn instalacije zaduženi su Vedran Kasap i Ozana Ursić (Studio Clinica), koji su naglasili da su elementima produkt dizajna pristupili iz pozicije zaštite prirode. Direktno je inspirirana prirodom i zvučna podloga projekta, čiji je autor Niko Mihaljević. Kompoziciju kojom će vibrirati cijela struktura osmislio je vođen motivima klepetanja i glasanja ptica močvarica.
Prilikom pripreme ovako velebnih izložbi uvijek se postavlja pitanje opravdanosti troškova, a upravo na tu problematiku autorski tim namjerava odgovoriti diskurzivnim programom. Cilj tog programa je generiranje novih znanja kroz niz radionica i suradnji s obrazovnim institucijama, kao i njihovo dokumentiranje u knjizi, čije se predstavljanje planira za zatvaranje Venecijanskog bijenala. Kustos diskurzivnog programa hrvatskog paviljona Ivica Mitrović istaknuo je kako im je tema Bijenala poslužila kao polazište za otvaranje razgovora o suživotu u budućnosti, s naglaskom na edukaciju onih koji će djelovati u tom prostoru.
Konferenciji u Lonjskom polju prisustvovala je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula da Venecijanski bijenale nije samo izložba nego i platforma koja nas potiče na promišljanje arhitekture i dizajna te da smatra kako je u tom pogledu Povjerenstvo na Javnom pozivu izabralo sjajan projekt. Ministarstvo je financiralo projekt i najam prostora s nešto više od 210 tisuća eura, a predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje rekao je da je financijska podrška projektu došla i iz privatnih izvora, iz kojih su pribavili oko 70 tisuća eura.
Organizatori očekuju veliki interes za ovogodišnje 18. izdanje Bijenala koje bi nakon postpandemijskog izdanja 2021. godine napokon trebalo zasjati u punini i tako omogućiti promociju očuvanog, no često zanemarenog Parka prirode Lonjsko polje. Autorski tim naglašava kako su upravo iz simbioze ove nepredvidive, divlje prirode i ljudi koji su naučili živjeti s vodom, a ne protiv nje, promišljali kako djelovati u krizi i kako takvim djelovanjem mijenjati kanone shvaćanja arhitekture. Rezultat njihovog odgovora na temu Laboratorija budućnosti bit će instalacija u hrvatskom paviljonu čije je svečano otvorenje zakazano za 19. svibnja, a moći će se pogledati sve do kraja studenog.
ObjavljenoObjavljeno
