Tema Praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja odvijalo se unutar projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama, čiji je nositelj Mreža mladih Hrvatske, a partneri Centar za mirovne studije i GONG, a koji organiziraju konferenciju podrške sustavnom i kvalitetnom uvođenju građanskog obrazovanja Znam, razmišljam, sudjelujem u ponedjeljak, 13. siječnja, od 10 do 17 sati u hotelu Lav u Vukovaru.
Rezultate eksperimentalne provedbe GOO-a predstavit će i interpretirati Vedrana Spajić Vrkaš iz Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta koji je istraživanje provodio u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Dio istraživanja donosimo u nastavku.
Na početku školske godine učenici 4. razreda bili su zainteresirani za uključivanje u građanski odgoj i obrazovanje. U početnom je ispitivanju sudjelovalo 105, a u finalnom 104 učenika 4. razreda osnovne škole. Iako ih jedna petina ne misli da se kod njih išta promijenilo pod utjecajem GOO-a “jer su već sve znali”, svaki je peti potvrdio da je zahvaljujući GOO-u poboljšao sliku o sebi, ali i odnose s drugima te da su drugačije počeli gledati svoju okolinu, a otprilike svaki deseti osobni je napredak objasnio stjecanjem novih znanja i vještina, osobito onih koji se odnose na prava i odgovornosti koje imaju u školi i svojoj zajednici.
U skupini učenika 7. i 8. razreda u inicijalnom je ispitivanju sudjelovao ukupno 221 učenik, a finalno su ispitana 223 učenika. Samo 14% učenika zna da je najvažnija uloga građana u demokratskoj državi nadziranje djelovanja vlasti, a svaki četvrti građanstvo definira u terminima brige za osobne interese. Oko jedne trećine učenika (31%) je iza opisa “vlast u zemlji u rukama je jedne osobe koja vlada uz pomoć policije i tajnih službi. Građani potvrđuju svoju ljubav i vjernost vođi tako što javno pjevaju pjesme njemu u čast”, vidjelo demokratsku zemlju, a samo ih je dvije petine (39%) znalo da se iza toga krije diktatorska vlast.
Ispitivanje u srednjim školama provedeno je na učenicima 2. razreda. Inicijalno su ispitana 154 učenika, a u finalnom ispitivanju sudjelovalo je 118 učenika. Samo jedna trećina učenika zna da posjedovati građanske vrline znači brinuti se o interesima zajednice te samo trećina (33%) učenika zna da ljudska prava vjernika određuje Opća deklaracija o ljudskim pravima, a otprilike toliko njih (31%) misli da je to Biblija ili Deklaracija o slobodi vjeroispovijesti (30%).
Autori istraživanja naglašavaju: “Podatak da je, prema njihovu vlastitom mišljenju, značajna većina učenika kroz GOO naučila misliti svojom glavom, krajnje je ohrabrujući, ali i zabrinjavajući ako njihova (neovisna) misao nije vođena znanjima o pravima i odgovornostima koje imaju kao građani demokratske Hrvatske i ako preko tih znanja nisu osnaženi za aktivno, ali i učinkovito sudjelovanje u demokratskim procesima.
Imamo li na umu da su te promjene polučene nakon nepune godine dana eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a, moramo zaključiti da GOO, usprkos uočenim propustima u postignućima iz funkcionalne i strukturalne dimenzije kurikuluma, potencijalno predstavlja značajan alat za pretvorbu škole u demokratsku zajednicu učenja.
No da takva pretvorba ne bi stala na pola puta, prijeko je potrebno osigurati uvjete kako bi došlo do stvarnih pomaka u važnim dimenzijama demokratizacije škole, u kojima dosad nije uočen veći pomak. Riječ je o poticanju učenika, ali i roditelja da u što većem broju aktivno sudjeluju u donošenju odluka u školi i, što je još važnije, povećanju njihova utjecaja na odlučivanje, kako se učeničko sudjelovanje ne bi pretvorilo u manipulaciju i završilo u tokenizmu”.
GONG / M.M. / Fotografija: Roar Pettersen
ObjavljenoObjavljeno
