Intervju Piše: Tomislav Žilić
Slijedeći trend sve veće prisutnosti raznovrsnih kulturnih artefakata na Internetu, velik korak učinjen je digitalizacijom velikog broja nekih od najpoznatijih i najvažnijih likovno-umjetničkih kolekcija na svijetu. Trend je tim više zanimljiviji što se radi o sferi djelovanja koja je tradicionalno držala do poštovanja autorskih prava i svih restrikcija koja ista nalažu, unatoč tome što se muzeji i galerije smatraju javnim institucijama, sa slobodnim pristupom javnosti. No očito je da se mnogi muzeji diljem svijeta ne boje poslovične zloupotrebe digitalnih primjeraka dijela svjetskih majstora te se umjesto fotografija niske rezolucije odlučuju za fotografije visoke rezolucije koje se mogu slobodno koristiti u nekomercijalne svrhe.
Valjalo bi naznačiti da je zasigurno jedan od ključnih motivatora za ovakvu javnu inicijativu muzeja i galerija pojava online arhiva za vizualne umjetnosti, poput Google Art Projecta i Art.sy. Unatoč validnim kritikama i polemikama koje bi mogle dovesti u pitanje status umjetničkih djela u kontekstu ovog vala masovne reprodukcije, mogućnost lakog pristupa kvalitetnim prikazima nekih od najvećih svjetskih umjetnina neosporno svojim interaktivnim pristupom omogućuje bolju edukaciju i angažiranost šire javnosti u sferi visoke umjetnosti.
Za sada vrijedi spomenuti nekoliko institucija koje su svoje zbirke učinile dostupnima: National Gallery of Art u Washingtonu raspolaže fotografijama visoke rezolucije oko 25 000 djela, pretraživih po nekoliko kategorija; amsterdamski Rijksmuseum je otišao korak dalje te uz pristup 125 000 remek djela pruža mogućnost korisnicima da stvaraju vlastite galerije djela kao i da koriste materijale u stvaranju vlastitih proizvoda; The Los Angeles County Museum of Art korisnicima omogućuje pristup jednoj od najvećih američkih zbirki umjetnina, s preko 20 000 fotografija, dok The Metropolitan Museum of Art nudi preko 400 000 fotografija za slobodno korištenje; posljednji u nizu je Whitney Museum of American Art koji omogućuje pristup zbirci od 21 000 djela najvećih američkih umjetnika.
Nije zgorega podsjetiti da digitalizacija u sferi visoke umjetnosti nije zaobišla ni ove prostore, i to projektom Digitalizacija ideja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja savremene likovne umetnosti Vojvodine, Moderne galerije u Ljubljani i Muzeja moderne umjetnosti u Varšavi. Na internetskoj stranici projekta korisnicima su već nekoliko godina dostupni arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi.
ObjavljenoObjavljeno
