Nove tehnologije za kulturnu baštinu

Muzeji mogu biti dinamično i edukativno okruženje u kojem profesionalci i posjetitelji koriste dostupne digitalne alate za istraživanje zbirki na nove i kreativne načine.

vjesala_teatar_gubec_630 FOTO: Gubec Teatar

Piše: Matija Mrakovčić

Mijenjanjem komunikacijskih tehnologija mijenjaju se i način edukacije i ponašanje publike u muzejima, koja traži da joj se eksponati približe na razumljiv, primamljiv i jednostavniji način. Muzeji mogu biti dinamično i edukativno okruženje u kojem profesionalci i posjetitelji koriste dostupne digitalne alate za istraživanje zbirki na nove i kreativne načine. Iako su mnogi (svjetski) muzeji već odavno aktivni u potrazi za novim digitalnim konceptima, od informacijskih kiosaka do animiranih ploča, zvučno-svjetlosnih augmentacija izložbenog prostora, pa do projektiranih simulacija, ti su alati često podosta skupi što je rezultat složenih odnosa s dobavljačima profesionalnih softverskih tvrtki. 

Projekt Kreativni muzej nastoji istražiti veze između uključenih kulturnih organizacija i širih zajednica koje imaju korist od nastanka novih i demokratizirajućih digitalnih tehnologija. Partneri u projektu koji nastoji proširiti volabular angažmana kroz medij dostupnih, prilagodljivih i osobnih digitalnih iskustava, francuski su Cap Sciences, hrvatska Radiona.org, irski Chester Beatty, talijanski IBCAN i STePS, francuski MuseMix, Finsko muzejsko društvo, norveški (MiST), britanski Heritec Limited, Don Undeen (Medialab pri Metropolitan muzeju) te nizozemski Inspired By Coffee.

Radiona.org, domaći haker- i maker-space, prostor za dijeljenje i izmjenu znanja za ljude svih generacija i profesija bez ikakvog etiketiranja, smatra da će partnerstvo u projektu istražiti načine na koji muzeji i partneri iz zemalja izvan kulturnog sektora mogu surađivati jedni s drugima i artikulirati metodologije dobre prakse: “S povećanjem minijaturizacije i uštedom na prilagodljivim tehnologijama sada je za zajednicu izumitelja (makera) na raspolaganju ogroman  potencijal za digitalnu ekspresivnost”. Prvo događanje u projektu odvit će se od 16. do 18. travnja u Dublinu gdje će Deborah Hustić predstaviti Radionin sintesajzer Synthomir kojem će to biti svjetska premijera.

Na bližim obalama, u Muzejskom dokumentacijskom centru (MDC) u Zagrebu medijska platforma izi.Travel iz Amsterdama organizira 15. travnja besplatnu radionicu pod nazivom Kako izraditi audio vodič. Radionica je namijenjena “djelatnicima muzeja i svima onima koji se bave promocijom hrvatske kulture i baštine”, a u sklopu nje polaznici će naučiti kako promovirati hrvatsku baštinu i ostale turističke potencijale na kreativan i suvremen način koristeći inovativne tehnologije bazirane na globalnoj besplatnoj platformi za izradu mobilnih audio vodiča, na kojoj muzeji i slične kulturne institucije razmjenjuju svoje sadržaje i koja trenutno okuplja više od 150 muzeja diljem svijeta.

U svjetlu najavljene izmjene Zakona o muzejima koji je na noge podigao stručnu javnost, a koju je Branimira Lazarin u Novostima nazvala “pokaznom vježbom komodifikacije kulturnog polja”, ulazak novih tehnologija u muzeje čini se neminovan. Zakon predviđa mogućnost da muzeji i galerije obavljaju gospodarske djelatnosti te proširenje popisa stručnih muzejskih zvanja zvanjima voditelja marketinga i voditelja odnosa s javnošću. Na taj se način namjerava, slijedom prijedlogom Zakona, vratiti publiku u muzeje i opravdati ideju muzeja kao institucija od javnog interesa. Pitanja starih, potrošenih obrazaca i formata, modela rada i uloge muzeja u suvremenom društvu zasigurno se neće riješiti uvođenjem PR stručnjaka u muzejska zvanja, slaže se struka. Nove tehnologije u kombinaciji s ljudima koji ih znaju kreativno koristiti možda jesu jedan put kojim muzeji mogu pomoći samima sebi. Naime, “Ministarstvo kulture programima muzeja za ovu je godinu dodijelilo 24 posto sredstava manje nego lani, pa možemo jasno vidjeti kakva je namjera. Kao da je potpuno nesvjesno baštinskog i ljudskog kapitala koji ima, pa ga ne vidi kao resurs nego kao teret koji bi se mogao ‘olakšati’ brzinskim gospodarskim avanturama”, zaključila je u spomenutom tekstu Goranka Horjan, muzejska savjetnica, članica Izvršnog odbora Svjetske muzejske organizacije (ICOM) i predsjednica Europskog muzejskog foruma.

Inače, Goranka Horjan autorica je idejnog projekta Muzeja seljačkih buna Gubec Teatar, ovogodišnjeg finalista nagrade Heritage in Motion koju organizira Europska muzejska akademija. Ovaj multimedijalni projekt prvi je takav u Hrvatskoj: kombiniranom tehnikom animacije, filmskih sadržaja i svjetlosnih efekata oživljava Spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni u Gornjoj Stubici, djelo Antuna Augustinčića, a povijesna je tema na kreativan način povezana s bogatom retorikom umjetničkog djela. Dodjela nagrada održat će se u Bresciji 8. svibnja. 

Objavljeno
Objavljeno

Povezano