Pročitajte tekst Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a, koji su Hrvatskom saboru i Vladi uputili predstavnici civilnog sektora te priopćenje Kuće ljudskih prava nak
Dvadeset i osam nevladinih udruga i aktera civilnog društva poslalo je javni Apel Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a. Motivirani nedavnim događajima na HRT-u, kao i dugogodišnjom praksom upravljanja ovim javnim servisom, nevladine udruge su u poslanom tekstu od najviših tijela vlasti jasno zatražili preuzimanje odgovornosti za budućnost nacionalne radiotelevizije.
Konkretno, zatražili su hitno provođenje nadzora nad kvalitetom upravljanja i programskog rukovođenja HRT-om, utvrđivanje odgovornosti i sankcija, pokretanje nužne smjene vodstva te postupka revizije Privremenog ugovora između Vlade RH i HRT-a i Plana restrukturiranja HRT-a. Ovaj apel upućen je na javnoj raspravi naslova Apel za HRT, kako uspostaviti vjerodostojnost javne funkcije HRT-a, koja se održala 16. siječnja u Novinarskom domu u Zagrebu. Okrugli stol i rasprava zamišljeni su kao početak konstruktivnog dijaloga između uprave HRT-a, novinara, predstavnika vlasti i civilnog društva, kako bi se identificiralo stanje i otvoreno suočilo s gorućim problemima javne televizije.
Po raspravi, Kuća ljudskih prava oglasila se medijskim priopćenjem koji u cijelosti prenosimo u daljnjem tekstu.
“U Novinarskom domu održana je trosatna javna rasprava povodom Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a kojeg su pokrenuli Hrvatsko novinarsko društvo, Kuća ljudskih prava Zagreb, koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja uz potporu tridesetak organizacija civilnog društva. Rasprava je za istim stolom okupila veliki broj novinara, stručnjaka, aktivista, saborskih zastupnika, javnih dužnosnika uključujući i ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, a odazvali su joj se i članovi Uprave HRT-a, glavni urednici HTV-a i HR-a uz izostanak članova Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a.
Tijekom rasprave iznesen je niz primjedbi na upravljanje i kvalitetu programa HRT-a s naglaskom na ‘trgovanje’ interesima na relaciji Uprava i Programsko vijeće HRT-a, isključivanje kreativnog osoblja i programskog vodstva iz poslovne politike kao i na način donošenje plana restrukturiranja javne televizije. Nekoliko sudionika i sudionica rasprave naglasili su kako je postojeći Zakon o HRT-u u suštini dobar, ali da se najproblematičniji dijelovi ovoga zakona odnose na način kako se on provodi i tumači u praksi (na primjer način odabira Programskog vijeća HRT-a).
Apelom za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a traži se da nadležno Ministarstvo kulture hitno provede nadzor nad upravljanjem i programskim razvojem HRT-a, a od Odbora za medije Hrvatskog sabora zahtjev za što skorijim održavanjem tematske sjednice o stanju i mjerama za zaustavljanje programske i organizacijske devastacije HRT-a.
Ministrica kulture istaknula je potrebu za nizom hitnih mjera na izradi medijske strategije te je istaknula kako je medijska politika nacionalni politički prioritet koji se treba razvijati uz paralelne zakonske i druge mjere, a sve kako bi se zaustavilo katastrofalno stanje u javnim medijima (Hina, Vjesnik, HRT). “Od petsto zaposlenih u Ministarstvu kulture nitko nije specijaliziran za medije. Treba naći model prema kojem Programsko vijeće HRT-a mora imati odgovornost jer ono danas ne odgovara nikome. Usto mišljenja sam da kod izbora uprave i glavnog urednika glasanje mora biti javno uz obrazloženje”, kazala je nova ministrica kulture Andrea Zlatar a što su mediji posebno naglasili u svojim izvještajima sa skupa.
Posebno je bio kritičan istup saborskog zastupnika Gorana Beusa Richembergha (HNS) kojim je tražio ostavke članova Uprave, Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a dok se potpredsjednik Sabora Nenad Stazić posebno osvrnuo na problem osobnih i partikularnih interesa koji dominiraju u radu Programskog vijeća HRT-a neovisno o političkim interesima.
Na kraju je bitno naglasiti da je kritika na ovoj javnoj raspravi bilo dosta, no da je cilj prije svega bio uvidjeti kako zajedničkim dijalogom stručnjaka, nadležnih političara i organizacija civilnog društva situaciju učiniti boljom sa željom da HRT kao javno komunikacijsko dobro postane bitan faktor u razvoju demokracije”.
Tekst predanog apela možete pročitati ovdje, a na istaknutom linku možete pogledati prilog s javne rasprave u produkciji Fade In-a.