Tema Piše: Ivana Pejić
U prošlogodišnjem izvješću o slobodi medija kojim se evaluira stupanj pluralizma, nezavisnosti medija i sigurnosti novinara u sto osamdeset svjetskih zemalja, Reporteri bez granica (RSF) upozoravaju na zabrinjavajući trend animoziteta prema novinarima čiji porast bilježe u svim analiziranim područjima. Val netrpeljivosti prema medijima u znatnoj je mjeri potaknut otvorenim neprijateljskim stavom političkih lidera, koji više nije rezerviran samo za autokratske režime. “Osporiti legitimitet novinarstvu igra je s krajnje opasnom političkom vatrom”, izjavio je glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire, komentirajući ozračje u kojemu sve veći broj svjetskih čelnika medije ne prepoznaje kao neophodne temelje zdrave demokracije.
Stoga je ususret skorašnjim izborima za novi saziv Europskog parlamenta, koji bi u svjetlu rastućeg euroskepticizma mogli biti jedni od najvažnijih u povijesti Europske unije, Europska federacija novinara (EFJ) objavila manifest s preporukama budućim parlamentarcima koje poziva da sudjeluju u promicanju slobode medija, medijskog pluralizma i kvalitetnog novinarstva u svim državama članicama, zemljama kandidatima i šire. Iako Povelja Europske unije o temeljnim pravima promiče slobodu i pluralizam medija te jamči pravo na izražavanje i informiranje, novinarstvo i novinari pod sve su većim pritiskom, a da je linija koja odvaja verbalno od fizičkog nasilja sve propusnija svjedoče četiri ubojstva novinara/ki u posljednje dvije godine što je, poručuju iz EFJ-a, “napad na naše vrijednosti bez presedana”.
Upozoravaju i na ugroženu financijsku održivost neovisnih medija, porast koncentracije vlasništva i medijskog monopola te nužnost za većom kontrolom internetskih platformi kojima nedostaje odgovornosti, transparentnosti i regulacije. Iako je Visoka ekspertna skupina Europske komisije (HLEG) koja se bavila temom dezinformiranja kao nužnost u borbi s tzv. lažnim vijestima istaknula ulaganje u medijsku pismenost i kvalitetno novinarstvo, pompozno najavljeni Europski stup socijalnih prava (EPSR) kao ni druge strategije EU-a zasad nisu rezultirale odgovarajućim mjerama – prije svega ekonomskim – za zaštitu novinara/ki i drugih medijskih radnica i radnika, koji često rade u iznimno nesigurnim uvjetima. Stoga iz EFJ-a traže da budući proračun Europske unije odgovara njenim proklamiranim vrijednostima, za što je potreban “politički impuls koji novinarstvo podržava kao neophodno javno dobro”.
Prva od osam ključnih točaka za oživljavanje slobodnih i pouzdanih medija u Europi odnosi se na medijski pluralizam, te zagovara bolju zakonodavnu regulaciju medijskih monopola i dominantnih tržišnih pozicija koja bi jamčila transparentnost vlasništva i upravljanja medijima. Na nju se direktno veže zahtjev za većom financijskom podrškom, jer se kvaliteta i raznolikost u novinarstvu mogu osigurati samo dugoročnim ulaganjem, kako u sadržaj tako i u obuku novinara.
EFJ od budućih europarlamentaraca traži da podrže inicijative za istraživanje novih načina financiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele i razviju nove društveno održive ekonomske modele usmjerene na financiranje i podršku profesionalnom i neovisnom novinarstvu. Navodi se i nužnost očuvanja javnih medija kao “bitnih stupova medijskog pluralizma koje se mora aktivno promicati i štititi”, kao i važnost osiguravanja jednakih socijalnih prava kod svih oblika zapošljavanja, uključujući slobodnjake i novinare/ke koji rade u digitalnim medijima, start-up poduzećima i drugim nesigurnim kontekstima.
Zasebnom točkom adresira se pitanje autorskih prava koje je ovih dana u centru pozornosti zbog glasanja o spornoj Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, koja bi u idejnom smislu trebala osigurati priznavanje novinara kao autora te im u skladu s tim omogućiti i proporcionalnu raspodjelu prihoda u digitalnom svijetu. Ipak, čini se da će u praksi sami autori – novinari, umjetnici i drugi proizvođači sadržaja na kraju najmanje profitirati, jer se bitka prije svega vodi između izdavača i udruženja autora s jedne strane te velikih digitalnih platformi s druge, o čemu je za Faktograf iscrpno pisao Ante Pavić. Zanimljivo je da su iza Direktive pored velikih izdavača stali i Europska federacija novinara kao i Hrvatsko novinarsko društvo, dok joj se s druge strane protivi više od pet milijuna potpisnika peticije, među njima i brojne organizacije civilnog društva, osobito one koje se zalažu za slobodu medija.
O ishodima Direktive koja će, po svemu sudeći, biti izglasana s današnjim datumom zasad možemo samo nagađati, kao i o smjeru kojim će Europska unija krenuti nakon svibanjskih izbora. Ako žele vratiti povjerenje građana u europske institucije, novi će se parlamentarci morati oduprijeti utjecaju korporacija i imperativu širenja tržišta te ponovno uspostaviti vezu s građanima čije će interese zastupati. Na toj liniji zaključuju i u Europskoj federaciji novinara, poručujući kako žele “Europsku uniju usmjerenu budućnosti u kojoj nisu važni samo gospodarstvo i rast, već se poduzimaju i konkretne mjere kako bi se zajamčilo pravo javnosti da zna”.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
