Posebnost antifašizma u Dalmaciji

Piše: Martina Domladovac

Ove se godine obilježava 72. godišnjica oslobođenja grada Šibenika i Dalmacije od nacizma i fašizma, a tim će povodom u Šibeniku 5. studenog biti otvoren Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Prostor za muzej osigurao je grad zamjenom prostorija u zgradi bivšeg Doma boraca i omladine, a za vizualno oblikovanje postava zaslužan je šibenski dizajner Ante Filipović Grcić. Financiranje muzeja djelomično je osigurano donacijama, među kojim je i osam tisuća funti Udruge engleskih vojnika koji su se borili na Visu.

Zoran Restović, predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije, na predstavljanju projekta u lipnju rekao je kako se ovim prostorom i muzejskim postavom žele približiti građanima Šibenika kako bi ideja antifašizma dnevno živjela. “Stalni postav šibenskog Muzeja imat će poseban naglasak na oslobođenju Splita, Šibenika, Knina i Zadra. Prostor će biti multimedijalan i multifunkcionalan, a imat će i dvoranu od 35 do 40 sjedećih mjesta. U prednjem prostoru Muzeja bit će pokretne izložbe s antifašističkom tematikom, a u centralnom dijelu stalni postav koji prikazuje najveću bitku na prostoru Dalmacije, bitku za oslobođenje, u kojoj je sudjelovalo blizu osamdeset tisuća vojnika, od čega četrdesetak tisuća pripadnika fašističkih grupacija koje su 1944. godine još bile na dalmatinskom području, a kojima se suprotstavio 8. korpus s trideset pet tisuća boraca”.

Ovogodišnje obilježavanje oslobođenja Šibenika počinje u četvrtak, 3. studenog polaganjem vijenaca na Spomen kosturnici na Kvanju, te otvorenjem izložbe Nosioci partizanske spomenice sa šibenskoga područja. Program se nastavlja 4. studenog okruglim stolom u Gradskoj knjižnici na kojem sudjeluju Tomislav Jakić, Hrvoje Klasić, Dragan Markovina i Karolina Leaković, a završava 5. studenog otvaranjem Muzeja u 12.30 sati.

“U vremenima kada je antifašizam sveden na puko deklarativno pojavljivanje i kad je došao u situaciju da se brani u svom elementarnom obliku, pojavila se potreba da prekinemo tradiciju postavljanja vijenaca u samoći i otvoreno izrazimo posebnost antifašizma u Dalmaciji”, poručuje Restović.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.