Panika u zraku

Izbor iz tjedna u medijima: od poplave političkih analitičara, preko iluzija izbora, do zatvaranja knjižnica i uzdizanja kreativnih industrija.

piše:
Vatroslav Miloš
kamere_hrt_630 FOTO: Lana Slivar Dominić/FaH

Izbor iz tjedna u medijima

Piše: Vatroslav Miloš

Tko analizira analitičare? tekst je Borisa Postnikova koji precizno secira medijski podžanr političke i sigurnosne analize. Panika je u zraku: ekonomska kriza, teroristički napadi, izbjeglički egzodus, neizvjestan politički ishod parlamentarnih izbora. Sve su to aktualne teme koje zaokupljaju medijski prostor, a kako ih što kvalitetnije pokriti nego pacifikacijom kroz stavove “neovisnih političkih analitičara” kako bismo prezentirali što kompletniju sliku stvarnog stanja na terenu. Za Postnikova, stvari su jasne, radi se, ukratko, o “kompenzaciji opustošenih analitičkih kapaciteta medijskih redakcija”, odnosno u nešto dužoj varijanti, “neovisni politički analitičari medijima tako nude neku vrstu autsorsane stručnosti: ona dobro dođe u nedostatku redakcijskih novinara specijaliziranih za kontinuirano praćenje unutarnje ili vanjske politike, čiji se angažman ne doima pretjerano racionalnim iz perspektive financijskih prihoda i rashoda medijskih vlasnika. Temeljna se ideološka postavka profesionalnog novinarstva – sažeta u maksimi objektivnosti i neutralnosti – zatim lijepo nastavlja na logiku štednje: novinar je tu da telegrafski prenese ključne događaje, kolažira nekoliko na brzinu prikupljenih kratkih mišljenja o njima i potom juri dalje, neutralno i objektivno, za novim događajima, za novim kratkim mišljenjima”.

Najpodliji trik kojega nam je kapitalizam ikada prodao svakako je onaj da uvijek imamo izbor, a njegova se poanta ogleda u iluzijama izbora koju nam nude suvremene tehnološke platforme. “Reci to glasno” promotivna je kampanja tvrtke Outdoor Akzent koja je internetskim korisnicima dala mogućnost da svojim prijedlozima, a potom i glasovima u javni prostor, putem “jumbo-plakata”, odašilju poruke koje smatraju važnima, bile one političke, osobne ili humoristične, bitno da nisu vulgarne i diskriminatorne. Pravila su bila jasna: bit će otisnuto 75 plakata u izboru publike i 75 plakata u izboru žirija, s time da “organizator zadržava pravo diskvalifikacije radova koji na bilo koji način vrijeđaju ili uključuju govor mržnje”. Pošteno, reklo bi se, kada ne bismo znali da su, kao što je istaknula Helena Puljiz, “najveći broj glasova imali plakati s jasnim političkim porukama”, koji su potom fantomski nestali s vrha ljestvice poruka s najvećim brojem glasova. A o tome kakvi su bili diskvalifikacijski kriteriji prosuđivanja možda najbolje svjedoče neki od tih novih pretendenata na listi: “Ukinite diskriminaciju – postavite i ležeće policajke!” i “Ako je gužva, nekad se namjerno protrljam o susjedu u liftu, he-he’”. Više u tekstu ‘Reci to glasno’, ali da nije politički opasno.

FOTO: Sibenik.in

“Već šest godina u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau ne postoji uređeni memorijalni prostor posvećen žrtvama s prostora bivše Jugoslavije koje su ubijene u tom nacističkom koncentracijskom logoru. Nakon što je 2009. godine na hrvatsku inicijativu dotadašnji jugoslavenski postav zatvoren, izložbeni prostor potpuno je prazan. Prvi kat Bloka 17 čeka renoviranje i regionalni dogovor o novom postavu i – financiranju. Dok dogovor šest bivših jugoslavenskih republika o koncepciji nove zajedničke izložbe relativno dobro ide, čini se da je novac, barem zasad, nerješiv problem. Kako sada stvari stoje, novog postava neće biti još najmanje dvije godine”, piše Veronika Rešković na Forumu.

Više od stotinu knjižnica zatvoreno je na području Ujedinjenog Kraljevstva u periodu između 2014. i 2015. godine. Poklapa se to, prenosi BBC, s budžetskim rezovima u visini od 50 milijuna funti (oko 500 milijuna kuna) u odnosu na period između 2013. i 2014. godine, ali i padom korištenja knjižničkih usluga za 3.9 posto te padom javne potrošnje na knjige, novine i periodiku za čak 10.6 posto. Ponešto o genezi ovih problema u Velikoj Britaniji, a i mogućim sličnim scenarijima na ovim prostorima, možemo potražiti i u konceptu uzdizanja “kreativne klase” i narativu o “kreativnim industrijama” u Novostima.

Annie McGreevy, Derek Palacio i Claire Vaye Watkins svojim bivšim ljubavima žele sve najbolje u budućim životima, a specifično u akademskim karijerama. Imate li i vi sve uvjete za poziciju direktora ili direktorice Centra za emocionalnu manipulaciju Elliott Smith ili izvanrednog profesora hipohondrije na Dartmouthu? Provjerite svoje kvalifikacije ovdje

Stanje knjižnog fonda Političke škole u Kumrovcu

Objavljeno
Objavljeno

Povezano