Blic Piše: Matija Mrakovčić
Od tribine održane 9. veljače u Novinarskom domu, organiziranoj nakon prvih poteza nove Vlade koji su naznačili “novu nacionalnu paradigmu” kulturne i medijske politike te ozbiljan napad na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava, o neprofitnim se medijima govorilo malo ili nimalo. Ponešto u kontekstu prebrojavanja loših poteza Ministarstva kulture, puno više u huškačkim člancima desničarskih medija koji su svako malo trebali potvrditi dobar smjer odluka ministra Zlatka Hasanbegovića.
Proteklog je tjedna Mreža emancipacije E-net uputila sedam zahtjeva za spas medija političkim akterima. Zahtjevi koje potpisuju Forum.tm, Lupiga, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad, uključuju upućivanje u proceduru javnog savjetovanja izrađene Medijske strategije RH, nastavak javnog financiranja neprofitnih medija putem institucionalnih jednogodišnjih i višegodišnjih potpora te nastavak projektnog financiranja putem Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. Potom, raspisivanje natječaja za program Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda, donošenje i prihvaćanje modela dugoročnog razvoja i poticanja stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini, te donošenje odluke kojom će se dio raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija namijeniti isključivo za neprofitne nakladnike. Traže dodatno kapacitiranje stručnih službi za medije unutar Ministarstva kulture te stvaranje jedinstvenog, javno upravljanog nacionalnog Fonda za medije s različitim linijama potpore kojima bi se financirali mediji i novinarstvo u onom svojem dijelu u kojem zadovoljavaju javni interes.
Ukratko, od buduće Vlade i Sabora zahtijeva se prepoznavanje novinarstva kao javnog dobra te osiguravanje sustavne zakonodavno-institucionalne potpore medijima i novinarskom radu kako bi se spriječilo daljnje urušavanje medijskog sustava u Hrvatskoj. U tom je kontekstu na tribini posvećenoj sagledavanju mogućnosti za stabilizaciju i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj, prvoj tribini od veljače posvećenoj toj tematici, 4. srpnja u Kući ljudskih prava govorila Jelena Berković iz GONG-a. “Ne možemo imati kvalitetnu demokraciju ako mediji nisu društveno odgovorni, ako novinarstvo kao javno dobro nema uvjete u kojima može raditi svoj posao profesionalno i bez pritisaka što iz političke što iz ekonomske sfere”.
Berković, a prije nje Vesna Teršelič, upozorile su na uspješni “desant na medije” proveden u proteklih šest mjeseci čije ćemo posljedice živjeti još neko vrijeme. “Međutim, možda je to mjesto na kojem se može težiti širem osvještavanju potrebe o kvalitetnim medijima i jačanju novinarske struke. Sada imamo konkretne podatke o totalnom padu gledanosti javne radiotelevizije i vidimo da je veliko pitanje kako će izgledati predizborna kampanja u medijima. Nadamo se da će biti organizirano predizborno sučeljavanje i da će u njima konačno novinari moći ostvariti jednu od svojih temeljnih funkcija, ne samo da prenose izjave političara već i da se one dovode u pitanje, da se radi provjeravanje činjenica kako bismo spriječili da demokracija krene unatrag”, zaključila je Berković.
Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, upozorio je da vlast posljednjih 25 godina nije radila na tome da mediji budu slobodni od političkih pritisaka i kao posljednje primjere naveo Zakon o HRT-u koji je promijenila SDP-ova vlada te prihod od emitera Agencije za elektroničke medije koji nije ostavljen na raspolaganje Agenciji već je pretočen u državni proračun. Kao posebno zabrinjavajuć slučaj spomenuo je čistke na HRT-u u posljednjih šest mjeseci koje su kulminirale baš na dan održavanje tribine: umjesto emisija Ljubice Letinić, ovogodišnje dobitnice nagrade Hrvatskog novinarskog društva za radijsko novinarstvo, kreće emisija o kršćanskoj duhovnosti, uvodi se i emisija Jure Vujića, zagovornika lustracije, a umjesto emisije Ivice Prtenjače emitirat će se “religiozno-znanstveni” sadržaji. Leković je zato spomenuo i misiju SEEMO-a koja je krajem lipnja boravila u Hrvatskoj, a čiji se opsežan izvještaj o medijskim slobodama, za koje Leković kaže da će biti “pljuska Hrvatskoj”, tek očekuje.
Davorka Blažević, nekadašnja šefica dopisništva Slobodne Dalmacije u Šibeniku, a sada glavna urednica i novinarka na portalu Tris, istaknula je značaj toga da se raspravi nije odazvao nitko iz vladajuće kolacije te zaključila da se HDZ i MOST ne žele baviti neprofitnim medjima te da očito u potpunosti stoje iza poteza ministra Hasanbegovića. Naglasila je nužnost inzistiranja na temi rada i opstanka neprofitnih medija, pogotovo od strane civilnog društva. Na tribini su sudjelovali oporbeni političari, Peđa Grbin i Milan Živković (SDP), Milorad Pupovac (SDSS) i Goran Beus Richembergh (HNS), svi redom ističući važnost neprofitnih medija te potrebu institucionaliziranja potpore. Beus Richembergh smatra da neprofitne medije ne trebamo razdvajati od nevladinog sektora, jer im je sudbina ista i jednako se percipiraju u javnosti, a Grbin donošenje medijske politike smatra prioritetom. Živković je istaknuo da se politika ne voli baviti unapređenjem položaja medija i novinara jer im odgovara deregulacija i zadržavanje ovakvog sustava potpora, da najveći otpor izmjeni medijske politike pružaju komercijalni mediji te da zbog toga moguće alternative financiranja ne uspijevaju doći do šire javnosti.
Pupovac je istaknuo polariziranost scene neprofitnih medija na medije građanske i kritičke provenijencije te na “potkožene” medije koji ove prve, zajedno s javnim medijima, prokazuju kao parazite, ljevičare i podržavatelje bivše vlasti. “Javni mediji su destruirani iznutra s tendencijom privatizacije”, zaključio je Pupovac. Raspravi se priključila Sanja Sarnavka, članica prvog sastava Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, koja je istaknula potrebu za snažnijim institucionalnim okvirom te uspostavljanjem strukturnog dijaloga između Odjela za medije pri Ministarstvu kulture i zainteresiranih dionika, prvenstveno samih medija. U tom kontekstu, pri kraju tribine postavljeno je pitanje hoće li ovaj put, ako mu se na izborima pruži prilika, HNS podržati medijsku politiku koja je spremna za javnu raspravu. Beus Richembergh je potvrdio da hoće, dok se o konkretnom institucionaliziranju podrške neprofitnim medijima detaljnije nije govorilo.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
