Nedostatak povjerenja i volje

GOOD inicijativa predstavila je rezultate istraživanja građanske i političke pismenosti maturanata i opće populacije u Hrvatskoj.

pripremila:
Matija Mrakovčić
mikrofon_andybeal_630 FOTO: Andy Beal

Pripremila: Matija Mrakovčić

Pet godina nakon istraživanja političke pismenosti maturanata analiziranog u studiji o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca Odgaja li škola dobre građane?, ove je godine provedeno novo kvantitativno istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku maturanata srednjih škola u Hrvatskoj (N=1146) te stavova i percepcije o građanstvu na reprezentativnom uzorku opće populacije (N=1000).

Istraživanje znanja maturanata o politici pokazalo je da postoji veliki jaz između gimnazijalaca i učenika trogodišnjih škola. Politička znanja maturanata ispitivana su pomoću 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu i političkoj informiranosti na koja je točno odgovorio samo jedan od 1146 sudionika. Gimnazijalci su u prosjeku točno odgovorili na 12 pitanja, učenici trogodišnjih programa na 6, dok su učenici ostalih četverogodišnjih programa i petogodišnjeg medicinskog programa u prosjeku točno odgovorili na 9 pitanja.

Iako je većina sudionika (85%) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija. Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću te bi homoseksualnim osobama zabranio javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.

Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57%) tako i fašističkih (54%), njih gotovo 30% je neodlučno. K tome, ostaje otvoreno pitanje jesu li tolerantni prema ustaškoj simbolici u javnom prostoru s obzirom da 48,6% sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.

Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Mnoge od tih tema trebale bi se učiti na međupredmetno uvedenom i obveznom zdravstvenom i građanskom odgoju, ali sudjelovanje u njihovoj provedbi prepoznaje manji dio učenika (44,9% zdravstveni odgoj i 38,4% građanski odgoj).

Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66%), a nakon njih vršnjaci (47%), internetski portali (43%) i roditelji (38%). Svakodnevna konzumacija “tradicionalnih” medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30%, novine čita 16% i radio sluša 11,3%.

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Rezultati istraživanja građanske i političke pismenosti opće populacije ukazuju da najvažnija građanska odgovornost za većinu ispitanika obuhvaća poštovanje zakona i pravila, nakon čega slijedi podmirivanje vlastitih dugovanja prema državi. Najvažnijim građanskim pravom smatra se osigurana zdravstvena zaštita, dok su socijalna prava općenito percipirana kao ona koja uvijek treba štititi bez obzira na okolnosti. S druge strane, prisutna je relativizacija potrebe za bezuvjetnom zaštitom nekih ljudskih prava poput prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil.

Participativna politička kultura nije naročito razvijena. Političko sudjelovanje građana više podrazumijeva “promatranje” ili informiranje, a manje aktivno sudjelovanje. Vrlo visoka je percepcija raširenosti korupcije u javnim službama. Ocjenjujući stanje demokracije u Hrvatskoj na ljestvici od najlošije “jedinice” do najbolje “desetke”, ispitanici su je u prosjeku ocijeniti sa 4,7. 

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano