Kritika Romska manjina suočava se s duboko ukorijenjenim predrasudama i stereotipima, a istraživanja pokazuju da je diskriminacija prisutna na svim razinama – od obrazovanja i zapošljavanja do stanovanja i pristupa javnim uslugama. Romi su često isključeni iz društvenih tokova, a njihova integracija dodatno je otežana začaranim krugom siromaštva i negativne percepcije u društvu.
Tom problematikom bavi se Zajedno na sceni – Teatar R, partnerski projekt Udruge Kultura Nova i Udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija. Fokus projekta je na podizanju svijesti o položaju romske manjine i važnosti integracije mladih Roma, a provodi se kroz aktivnosti koje uključuju online istraživanje o predrasudama o romskoj manjini, kampanju na društvenim mrežama o prikupljenim rezultatima i stvaranje predstave Teatra R, kazališta u kojem glume i predstavu stvaraju Romi.
Ove je godine Udruga Sofija provela jednu od spomenutih aktivnosti – istraživanje o stavovima i predrasudama prema romskoj zajednici u Hrvatskoj. Kako navode na svojim stranicama, cilj je bio istražiti percepciju integracije Roma u društvo i dobiti uvid u postojeće predrasude i stereotipe s kojima se Romi suočavaju.
Autorica istraživanja i izvještaja je Antonija Bukvić Letica koja je prikupljanje podataka započela u siječnju ove godine objavom ankete na društvenim mrežama Udruge Sofija. TIjekom prikupljanja oglasi na Facebooku usmjeravali su se prema županijama koje su bile ciljna skupina (tzv. relevantne županije), a kontaktirale su se i jedinice lokalne samouprave županija Sjeverne Hrvatske s molbom za sudjelovanje u istraživanju. Prikupljanje podataka završilo je u srpnju s 300 ispunjenih anketa. Od toga ih je 251 (konačan broj anketa korištenih u analizi) iz relevantnih regija: Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.
Važno je istaknuti sociodemografske parametre ispitanog uzorka. Kako se navodi u samom istraživanju, on se sastoji pretežno od visokoobrazovanih (74%) žena (76%), koje su u nekoj vrsti partnerskog odnosa (74%) te u većini slučajeva zaposlene na neodređeno (69%). Oko polovice ispitanih pripada gornjim razredima prihoda per capita, a nešto više od polovice deklarira se kao religiozno.
Anketa je ispitivala stavove u šest kategorija: stavovi o romskoj nacionalnoj manjini, predrasude o Romima, bliskost s Romima, osobno iskustvo s Romima, procjena iskustva s Romima i upečatljivo iskustvo s Romima. Bukvić Letica zaključuje da se većina ispitanih “slaže s pozitivnim tvrdnjama u vezi poticanja integracije Roma u društvo te toga da nisu dobro integrirani”, ali se čini da je taj optimističan ton vezan samo uz općenitija pitanja. Kad se ispituju konkretne situacije, ispitanice_i iskazuju veće slaganje s negativnim stavovima o opasnosti Roma za suživot.
Rome se i dalje promatra kroz prizmu negativnih stereotipa: većina ispitanica_ka misli da Romi prose, žive od socijalne pomoći, kradu i da nisu prilagođeni hrvatskoj kulturi. Ipak, dio ispitanica_ka navodi da je integracija Roma u hrvatsko društvo neuspješna te da je potrebno i dalje raditi na njoj, što, prema riječima autorice istraživanja, ukazuje na određen stupanj senzibiliziranosti ispitanika na probleme s kojima se susreće romska nacionalna manjina.
Zaključno, piše autorica, iako je riječ o demografski vrlo specifičnom uzorku na temelju kojeg se ne može zaključivati o populaciji, određeni rezultati “upućuju na velik problem i izazove koji su i dalje prisutni u percepciji romske nacionalne manjine te njenom položaju u hrvatskom društvu.” Zanimljivo je pritom, ističu na stranicama Udruge Sofija, da su ispitanice većinom visokoobrazovane osobe od kojih se a priori očekuje “liberalniji stav”, no čini se kako ta očekivanja, nažalost, ostaju neostvarena.
Cjelokupni izvještaj o istraživanju dostupan je ovdje.
ObjavljenoObjavljeno
