Tema Piše: Matija Mrakovčić
U sklopu projekta Falling in law with youth, Europski forum mladih kreirao je on-line bazu podataka s ciljem objedinjavanja europskih i nacionalnih legislativa vezanih uz mlade i rad s mladima na jednom mjestu. Kao što je baza podataka europskih legislativa alat za komparativno razumijevanje ishoda koji ulaze u obvezujuće europske dokumente, tako je Europski forum mladih pripremio i izvještaj o nacionalnim zakonodavstvima s obzirom na mlade, organizacije mladih i rad mladih. Izvještaj naglašava da različite države imaju različite razloge regulacije predmetnog područja i da postoji određeni rizik u davanju generalnih preporuka.
Ipak, određeni problemi mogu biti adresirani na općenitoj razini. Međudržavna usporedba koristan je instrument za spoznaju da mnoge države održavaju srednjestrujaški pristup u politikama za mlade, no rijetko eksplicitno. Principi koji uokviruju legislativu mogu se kretati od socijalizacije mladih i institucionalnog osnaživanja (pristup uključivanja mladih u postojeće strukture – “fitting young people in”), do omogućavanja prilika za osobno i kolektivno sudjelovanje. Za sada, legislativa usmjerena mladima usredotočena je na ulogu i obaveze državnih autoriteta i zanemaruje, naprimjer, rastuću uključenost privatnih i komercijalnih aktera, uključujući medije, u aktivnosti koje se tiču mladih (poduzetništvo mladih, komercijalni organizatori volontiranja u inozemstvu ili kampova mladih). Isto tako, primjeri kategorija koje su rijetko uključene u legislative su politička participacija mladih te mjere potpore mladim imigrantima i tražiteljima azila.
Istovremeno, izašao je novi, sedmi bilten Studija o mladima za mlade čija je tema Obrazovanje kao promjena. Broj donosi analitičke i dokumentarističke članke raspoređene u tri cjeline. Prva sadrži tekstove o eksperimentalnoj provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja u odabranim osnovnim i srednjim školama, obrazovanju nastavnika u području političke pismenosti te prikaz građanskog obrazovanja u Švedskoj iz pera aktivistkinje Cattis Laska. Središnji dio posvećen je važnosti građanskog i mirovnog obrazovanja u poslijeratnim zajednicama u Hrvatskoj, a treći dio biltena sadrži prikaze novih izazova i inicijativa u obrazovanju.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, obrazovni se sustav našao pred izazovom s obzirom na obrazovanje djece migranata. Domagoj Morić i Eli Pijaca Plavšić donose pregled najvažnijih zakona, akata i strategija iz područja obrazovanja djece migranata, rezultate analize temeljene na dubinskim intervjuima provedenim s organizacijama i institucijama koje se bave područjem obrazovanja djece migranata, te primjere dobre prakse u obrazovanju djece migranata u hrvatskim školama. Cjelina, kao i bilten, završava prikazom inicijative Nove škole, prve integrirane i interkulturalne škole u Hrvatskoj, iz pera Ivane Milas.
Objavljeno
