Stanje potpunog pravnog kaosa

Da su stvari komplicirane – to smo znali – ali da je Sveučilište u Zagrebu, barem se tako čini, u stanju potpunog pravnog kaosa, to je teško tko mogao očekivati. Naslućivati nije isto što i pred sobom imati činjenice. Unatoč tome što Inicijativa članova Vijeća Filozofskog fakulteta i njihovih zamjenika već mjesecima upozorava na pravnu neodrživost stanja u kojem se nalazi taj fakultet, ali i čitavo Sveučilište, na tribini naslovljenoj Sveučilište i legalnost mogli smo doznati još više, ovoga puta od bivšeg rektora Alekse Bjeliša, profesora na Katedri za Kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića, sindikalnog povjerenika NSZVO-a na Filozofskom fakultetu Predraga Markovića, odvjetnice Nicole Kwiatkowski, kao i od moderatora rasprave, Deana Dude s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta. I rektoru Damiru Borasu više je puta bio upućivan poziv na ovu tribinu, no on je, čini se, imao važnija posla: pohodio je misu sa zazivom Duha Svetoga koju je u zagrebačkoj katedrali vodio kardinal Josip Bozanić.

Za početak, možda vrijedi istaknuti da je pohvalno što u javni diskurs oko Sveučilišta napokon ulaze argumenti profesionalaca iz pravničke struke. Ne zato što se s relevantnim argumentima nismo ranije susretali u istupima onih direktno involviranih pa im zbog nismo bili skloni vjerovati, već zato što kad mehanizmi vlasti postanu instrumenti samovolje, pravni je okvir – tako nas uče načela demokratske države – jedino što nas štiti od institucionalnog kaosa.

Ako za fundament rasprave o Sveučilištu uzmemo Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Statut Sveučilišta u Zagrebu, kako je istaknuo Bjeliš, a u tome ga podržao i Josipović, onda iz njih, unatoč određenim manjkavostima, treba crpiti sve relevantne argumente. Prema tome, situacija kakva je sada na Filozofskom fakultetu je sljedeća: Vijeće Filozofskog fakulteta, njegovo najviše upravno tijelo, temeljito je nagriženo nelegalnim i protustaturnim odlukama Senata Sveučilišta u Zagrebu, njegovog najvišeg upravnog tijela. Senat je, kaže Josipović, glasao o suspenziji dekana Vlatka Previšića koji je već de facto stekao uvjete za mirovinu i samim time de iure nije mogao nastaviti obnašati dužnost dekana. Dalje, time je rektoru otvoren prostor da za obnašatelja dužnosti dekana postavi Željka Holjevca, umjesto da ga, prema Statutu, među svojim članovima imenuje Vijeće fakulteta. Ono što je potom učinio rektor Damir Boras, a o tome smo već izvještavali, nema nikakve veze s praksom ni procedurom, kao ni sa zakonom i statutom: imenovao je obnašatelje dužnosti prodekana koji su pak automatizmom postali članovi Vijeća Filozofskog fakulteta. Nigdje se ne može naći uputa koja bi rekla da prestankom mandata dekana prestaje i mandat prodekana. Njihovo razrješenje moguće je tek na dekanov prijedlog ili zahtjev samih prodekana, a potvrda takvog postupka u ingerenciji je Vijeća pojedinog fakulteta, a ne Senata Sveučilišta. Donedavni su prodekani, čiji je mandat i dalje trajao, tako imenovanjem obnašatelja dužnosti jednostavno – razriješeni.

“Što se pak Studentskog zbora tiče, odnosno studentskih predstavnika u Vijeću, oni imaju izborni legitimitet i pravno i statutarno ih ništa ne može spriječiti da sudjeluju u radu tog tijela. Za sve propuste koji su se u tom izbornom procesu eventualno desili, odgovoran je dekan, a ne Senat ili rektor. Trebali bi se održati dopunski izbori za dodatna dva člana Studentskog zbora, kao bi studentska populacija imala ravnomjernu zastupljenost”, rekao je Josipović. Karlo Jurak, studentski predstavnik u Vijeću Filozofskog fakulteta, iz publike je pak upozorio da čak i da je odluka Senata o raspuštanju Studentskog zbora bila legalna, ona ne bi imala nikakvu težinu za studentske predstavnike u Vijeću jer između njih i Studentskog zbora ne stoji znak jednakosti. Odnosno studenti prema Statutu u Vijeću fakulteta moraju imati svoje predstavnike i ne može ih se naprosto iz njega izbaciti.

Na pitanje što i kako dalje, Josipović je rekao da bi se legalno izabrani predstavnici studenata morali prema toj spornoj odluci Senata odnositi kao da ona jednostavno ne postoji, no nije, nažalost, rekao – kako. Obnašatelja dužnosti dekana Holjevca ništa ne sprečava da, kao i njegov prethodnik, angažira zaštitare koji će studentima fizički priječiti ulazak na Vijeće. Također, nije jasno niti kako bi se uopće trebalo odnositi prema Vijeću u kojem – kao što je gore navedeno – nelegalno sjedi čak petero ljudi.

Sporan je i dokument izvršenog upravnog nadzora Ministarstva znanosti i obrazovanja, od kojega se i krenula razvijati ova situacija, a za koji je Nicole Kwiatkowski, inače odvjetnica koja dobila prvu nepravomoćnu presudu u slučaju Franak, rekla da je “u njemu izloženo neko nesuvislo mišljenje oko izbora za Studentski zbor”. U tom se smislu očekuju i konkretni pravni postupci, a neki su već i učinjeni: kako je objasnio odvjetnik Anto Nobilo, njegov ured Upravnom je sudu u ime Inicijative članova Vijeća Filozofskog fakulteta i njihovih zamjenika uručio tužbu protiv Senata kojom se traži da se sporni akti proglase ništavnim. “Ti ništavni pravni akti”, istaknuo je Nobilo, “po meni su napad na ideje studentske participacije u upravljanju sveučilištem i prema njima se treba odnositi kao da jednostavno ne postoje”.

Kako će se prema svemu tome postaviti novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić – znanstvenik i profesor nadnaravnih sposobnosti koji na četiri sveučilišta predaje na čak 19 kolegija – za sada se ne zna. Inače, Barišića je pred nekoliko godina skupina kolega optužila za plagiijat i prijavila Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju; glavni urednik časopisa u kojemu je objavio taj navodni plagijat je Ante Čović, inače Borasov prorektor za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Barišić pak s delegatom u Senatu Sveučilišta Mislavom Ježićem i njegovim sinom Franom Ljudevitom Ježićem, inače postdoktorandom na spomenutom Odsjeku za filozofiju, potom s rektorom Damirom Borasom pa i novoizabranim premijerom Andrejem Plenkovićem sjedi u predsjedništvu nečega što se zove Hrvatska paneuropska unija. Ako se vratimo na pitanje s početka paragrafa – kako će se Barišić postaviti prema situaciji na Sveučilištu – s obzirom na moto te neobične organizacije – “grčka mudrost, rimsko pravo, kršćanska vjera” – sasvim je izgledno da će se već nekako dogovoriti.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.