Tema Piše: Martina Domladovac
Tijekom cijele 2016. godine trajala je trakavica i kriza upravljanja Filozofskim fakultetom u Zagrebu, koja se aktivno nastavlja dalje, a zaslijepljeni upravljačkim odlukama rektora Damira Borasa, propustili smo uočiti novu krizu na pomolu, ovaj put vezanu uz pravni status Hrvatskih studija. Pitanje statusa Hrvatskih studija unutar Zagrebačkog sveučilišta i paralizirajuća Odluka rektora Borasa oko njegovog rješavanja bili su tema tribine Rektore, imamo problem, održane u ponedjeljak, 14. studenog u Novinarskom domu. Tribinu je organizirala nova inicijativa Studenti govore koja okuplja udruge Hrvatskih studija (USS Anomija, USKN Komuna, USPHS Feniks, USF Scopus, UPSA i Omni media).
Povod tribini bilo je otvoreno pismo koje su studenti uputili Senatu Sveučilišta u Zagrebu s nizom pitanja o pravnom statusu Hrvatskih studija i dubioznom imenovanju novog voditelja, te nepostojanju mogućnosti dvopredmetnog studiranja na diplomskoj razini. Još od osnivanja Hrvatski studiji imaju specifičnu poziciju unutar Zagrebačkog sveučilišta, a unatoč dobrom studijskom programu, njihov status nije u potpunosti usuglašen što otežava rad ustanove. S ciljem rješavanja pravnog statusa i položaja Hrvatskih studija unutar Sveučilišta, a na temelju preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje, 2015. godine započet je trogodišnji akcijski plan kako bi se adresirali problemi istaknuti u reakreditacijskoj preporuci.
Hrvatski studiji trebali su se dalje nastaviti profilirati kao hrvatski, ali i interdisciplinarni studiji. Konstruirani su programi za dvopredmetne diplomske programe, no sve to zaustavljeno je 1. veljače 2016. godine rektorovom Odlukom o pokretanju postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija te o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija, istaknuo je u svom izlaganju profesor Pavel Gregorić. Osim što su ovom odlukom Studiji izgubili trećinu vremena za preustroj, koje ističe 12. prosinca 2017. godine, izravne posljedice osjetit će prvo studenti koji ni iduće godine neće moći upisati dvopredmetne diplomske studije. Odlukom je također retrogradno povučeno zapošljavanje i izbor djelatnika u suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima te je njihova budućnost trenutno nepoznata, naglašava Gregorić.
Na tribini na kojoj su se istovremeno mogla čuti brojna pitanja studenata i profesora, unatoč pozivu, nisu sudjelovali upravo oni koji bi na njih mogli odgovoriti. Jedan od studenata spomenuo je kako se tribina održava u Novinarskom domu, jer im je prostor na više fakulteta uskraćen čime im, smatra, Sveučilište pokušava uskratiti pravo na pristup informacijama, a raspravom na tribini zaključeno je tek kako pitanja treba nastaviti sustavno i uporno postavljati. “Najlakše je loviti u mutnom” istaknuo je Zorislav Antun Petrović, bivši predsjednik Transparency Internationala, “no kad se takve osobe stavi pod svjetlo reflektora, brzo im opada interes”.
Pravnica Nicole Kwiatkowski ispričala je kako s pravne pozicije ne postoji brz i adekvatan proces kojim bi se takve situacije mogle rješavati. Ne postoje nikakve sankcije za “krivo” čitanje zakona, tako da se odredbe najčešće čitaju prema tome kako se nekome u tom trenutku sviđa, “pa ako prođe, prođe”. Robert Faber, stručni suradnik na odjelu za psihologiju Filozofskog fakulteta, istaknuo je kako se zakon zloupotrebljava na oba fakulteta s očito nekim višim ciljem. “Studentima se pokušava ucijepiti osjećaj nemoći i protiv toga se treba boriti”, naglašava Faber, a na temelju svega viđenog na Filozofskom fakultetu misli “kako se humanističke studije želi zatrti”.
Faber također smatra kako je naslov tribine (referenca na poznatu filmsku rečenicu Houston, we have a problem) pogrešan, jer u filmu Apollo 13, posada poznatog šatla od Houstona traži rješenje, dok se studenti obraćaju rektoru koji sam jest problem. Na kraju zaključuje kako “ne zna kuda će se sve ovo dalje kretati, ali smjer će sigurno odrediti studenti”.
ObjavljenoObjavljeno
