Tema Civilno-javno partnerstvo kao model upravljanja javnim prostorom u suradnji javnog sektora i organizacija civilnog društva već se više godina razvija u većim hrvatskim gradovima, te se polako prelijeva i na manje sredine. Upravo su organizacije civilnog društva pokretači uspostave ovakvih modela upravljanja javnim prostorom, a njihova je bitna komponenta osiguranje prostora za rad i provedbu aktivnosti kako bi kontinuitetom programa aktivirali građane, potakli ih na sudjelovanje s ciljem pokretanja pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici.
Savez Platforma Hvar, udruga sa sjedištem u gradu Hvaru nastala iz građanske inicijative s ciljem obogaćivanja društveno-kulturnog života, posebice u zimskim mjesecima, primjer je uspješne implementacije modela civilno-javnog partnerstva u manjoj sredini. Udruga od svog osnutka 2016. godine zagovara otvaranje društveno-kulturnog centra u gradu Hvaru kako bi osigurali provedbu cjelogodišnjeg programa, što je iz perspektive sezonalnosti života u Hvaru nužno za razvoj publike i aktiviranje lokalne zajednice. Naime, hvarska kulturna scena godinama je funkcionirala mehanizmom velikog broja događanja ljeti koje građani nemaju vremena konzumirati i zimskog mrtvila grada s tek povremenim događanjima, što je dovelo do pasivnosti publike, posebice mlađih generacija. Problem istaknut u komunikaciji s građanima odnosio se na neiskorištenost gradskih prostora koji su zimi zjapili prazni, i nedostatak prostora dostupnog udrugama koje su bile nosioci društvenog života zimi.
Nastojanje udruge Platforma za osiguranjem toliko potrebnog prostora za provedbu kontinuiranog društveno-kulturnog programa, konačno je urodilo plodom otvaranjem prostora zajednice po nazivom Fabrika 35, u svibnju 2019. godine. Fabrika 35 je mali multifunkcionalni prostor dostupan za korištenje svim udrugama i zainteresiranim građanima s područja grada Hvara za provedbu programa, umrežavanja i sastanaka, a rezultat je suradnje Grada Hvara i udruge Savez Platforma Hvar koji su bili partneri na projektu DKC: Plan K, financiranog putem poziva Kultura u centru. Projektom su osigurana sredstva za obnovu i opremanje prostora koji je bio u jako lošem stanju, te je nizom volonterskih akcija pretvoren u malu oazu za kreativce i prvi prostor u gradu Hvaru namijenjen razvoju civilnog društva i provedbi kontinuiranog društveno-kulturnog programa te, jednostavno, mjesto za okupljanje zajednice.
Nakon završetka projekta DKC: Plan K postavilo se pitanje namjene i funkcioniranja prostora. Iako je u kratkom vremenu od otvaranja zajednica prepoznala svrhu i potencijal prostora, gradska vlast imala je zadršku prema ideji suupravljanja gradskim prostorom u partnerstvu s civilnim sektorom. Intenzivno zagovaranje prema gradskim vlastima i prosvjedna akcija ipak su urodili plodom, te je Gradsko vijeće Grada Hvara donijelo Odluku o korištenju prostora svim udrugama s područja grada Hvara za provedbu društveno-kulturnih aktivnosti na razdoblje od tri godine i postavilo udrugu Platforma Hvar kao odgovornu za koordinaciju i upravljanje prostorom.
Od otvaranja Fabrike 35 svoje projekte i programe u prostoru je provelo više od 40 udruga i zainteresiranih građana te je ukupno održano više od 200 aktivnosti (izložbe, radionice, projekcije filmova, druženja, edukacije, plesne radionice, kviz znanja) što pokazuje koliko je zajednički prostor potreban zajednici. Upravljački odnos uređen je na način da Grad Hvar osigurava prostor i pokriva troškove režija dok Platforma Hvar koordinira program s drugim udrugama te kontinuirano provodi društveno-kulturne aktivnosti. S obzirom da ugovor o korištenju Fabrike 35 ističe krajem 2023. godine, postavilo se pitanje budućnosti jedinog prostora za nezavisnu kulturu i civilno društvo u gradu Hvaru te je na tu temu krajem studenog 2022. organizirana i javna tribina.
Na tribini Fabrika 35 – jučer, danas, sutra predstavnici lokalne samouprave, civilnog društva i zainteresirani građani raspravljali su o važnosti i održivosti takvog prostora za grad Hvar, lokalne organizacije civilnog društva i građane. Govornici na tribini bili su Pamela Tanjić, predsjednica Platforme Hvar, Nino Pijanović, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Hvara, Nada Jeličić, vijećnica Gradskog vijeća Grada Hvara i Domagoj Šavor, predstavnik Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Govornici su pozitivno ocijenili sadašnji model suradnje Grada i civilnog društva u vođenju prostora Fabrike 35, te izrazili zadovoljstvo količinom i raznolikošću programa koji se u malom prostoru proveo proteklih godina i rastućim interesom sugrađana za sudjelovanje u aktivnostima. Predstavnik Grada Hvara smatra kako je to rezultat profesionalnosti koordinatora prostora u osmišljavanju i provedbi programa, ali ipak ističe kako je nužno povećati suradnju između gradskih udruga kako bi se potencijal Fabrike 35 u potpunosti iskoristio. Vijećnica Jeličić dodatan potencijal razvoju programa, suradnje udruga i javnog sektora vidi u skorom osnivanju javne ustanove u kulturi Grada Hvara koja bi trebala izgraditi partnerski odnos s udrugama te ih potaknuti na međusobnu suradnju pri osmišljavanju društveno-kulturnog programa.
Grad Hvar ima zavidan broj prostornih resursa za provedbu društveno-kulturnog programa, međutim ne koriste se svi u potpunosti. Za provedbu programa na raspolaganju su prostori Arsenala, Hvarskog kazališta, Venerande – ljetne pozornice sa zatvorenim prostorom “kapelice”, Fortice, Loggie, koji se većinom koriste samo tijekom ljetne sezone. Dosadašnja praksa planiranja kulturnog programa grada u navedenim prostorima bazira se na bogatom kulturnom programu tijekom ljetnih mjeseci te smanjenom broju događanja tijekom zime. Najavljena javna ustanova se vidi kao rješenje tog problema jer bi suradnjom s udrugama i osnaživanjem njihova djelovanja mogla zajednički izrađivati cijelogodišnji program i oživiti navedene gradske prostore i tijekom zime. Društveno-kulturni život grada tijekom zime ipak se posljednjih godina poboljšao, čemu je velikim dijelom zaslužno postojanje Fabrike 35 koja pruža građanima mogućnost konzumiranja nezavisne kulture te osmišljavanja i provedbe vlastitog programa.
Izazov u narednim godinama prvenstveno će biti razvoj kapaciteta lokalnih udruga, njihovo umrežavanje i suradnja, te definiranje odnosa javne ustanove i civilnog društva u osmišljavanju cjelogodišnjeg društveno-kulturnog programa. Planiranje održivog kulturnog sustava treba uzeti u obzir činjenicu da se trenutno velika većina programa provodi na volonterskoj bazi, odnosno oslanja se na entuzijazam pojedinaca što dugoročno nije održivo. Ulaganje u razvoj ljudskih kapaciteta edukacijama i zapošljavanjem osnažilo bi udruge koje bi tako snažnije djelovale ka razvoju nezavisne kulture, te potaknulo mlade na uključivanje u rad udruga i ostvarivanje karijera u području kulture.
Važan dionik u smislu podrške kod budućih izazova je Mreža društveno-kulturnih centara (DKC-HR) nastala umrežavanjem saveza udruga i platformi koje djeluju u desetak gradova diljem Hrvatske i zagovaraju uspostavu institucionalnog okvira za jačanje postojećih i nastajućih društveno-kulturnih centara. Platforma Hvar jedan je od osnivača Mreže koja može svojim kontaktima i primjerima dobre prakse, iskustvom i znanjem, pozitivno utjecati na razvoj lokalne kulturne politike grada Hvara s ciljem daljnjeg razvoja modela civilno-javnog partnerstva.
Kako bi Fabrika 35 i u budućnosti funkcionirala kao kreativno središte za provedbu cjelogodišnjeg društveno-kulturnog programa nužna je financijska stabilnost i profesionalizacija. Već sada broj korisnika, suradnji i programa premašuje kapacitet koordinatora koji zapošljava dvije osobe na pola radnog vremena i to samo putem programa podrške Zaklade “Kultura nova”. Za profesionalizaciju, izgradnju publike i aktiviranje lokalne zajednice biti će potrebna snažnija podrška Grada, ali i jače povezivanje udruga u suradničkim projektima financiranih iz raznolikih nacionalnih i europskih izvora. Razvoj lokalne kulturne politike mora se planirati u širem kontekstu i u suradnji s udrugama koje su važan dio kulturnog života, posebice u zimskim mjesecima, jedan je od zaključaka spomenute tribine. Jedino se kontinuiranom i otvorenom komunikacijom javnog i civilnog sektora može doprinijeti razvoju povjerenja između različitih aktera s ciljem učinkovitog osmišljavanja kulturne politike grada.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
