Jedinstvo unatoč nevoljama

Piše: Lorena Čempuh

U kinu Europa od 24. do 29. studenog održani su Dani bosanskohercegovačkog filma u Zagrebu. Manifestaciju je organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Posjetitelji su imali prilike vidjeti deset radova od kojih valja istaknuti film Sa mamom redatelja Faruka Lončarevića, koji je kandidat Bosne i Hercegovine za nagradu Oscar u kategoriji stranog filma za 2015. godinu. Također treba spomenuti film redatelja Michaela Winterbottoma Dobrodošli u Sarajevo, koji je 1997. na festivalu u Cannesu bio u konkurenciji za Zlatnu palmu, i Mostovi Sarajeva koji je uvršten u selekciju istog festivala ove godine. 

Podršku dugometražnom filmu Mostovi Sarajeva pružio je fond Sarajevo grad filma kojim upravlja Sarajevo film festival. Cilj fonda je financirati i podržati filmske projekte iz zemalja bivše Jugoslavije i regije kako bi se talentiranim autorima olakšao pristup svjetskoj sceni. Uspjeh filma Mostovi Sarajeva svjedoči i o uspjehu same ideje fonda.

Mostovi Sarajeva je omnibus rađen povodom obilježavanja stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata, a osmislio ga je Jean-Michel Frodon. Sastoji se od trinaest kratkih priča u režiji Aide Begić, Ursule Meier, Leonarda Di Constanza, Jean-Luc Godarda, Vincenzza Mare i mnogih drugih. Cjeline, tj. priče, odvojene su kratkim animacijama belgijskog strip-umjetnika Françoisa Schuitena. Film nastoji prikazati Sarajevo kroz različita iskustva ljudi, kombinirajući prošlost i sadašnjost. Bavi se poglavito razdobljima od 1914. do 1918, od 1992. do 1995, te sadašnjošću. Svim pričama je zajedničko to što se izravno ili neizravno bave ratom i njegovim posljedicama. 

Tako se priča Naše će sjene, redatelja Vladimira Perišića bavi temom suđenja Gavrilu Principu. Zatamnjena slika i glasovi mladića koji čitaju tekst koji je Gavrilo Princip izgovarao na suđenju daju ovom radu eksperimentalnu notu. Draga noći Kamena Kaleva prikazuje ubojstvo Franza Ferdinanda, dok se priča Refleksije sastoji od fotografija bosanskih boraca koje je 1992. ovjekovječio Milomir Kovačević i pozadinskih snimki gradske vreve današnjeg Sarajeva. Zanovo putovanje, redatelja Marca Reche tematizira ratna sjećanja jednog dječaka na Sarajevo, a Tišina, Mujo bavi se žrtvama rata u Bosni. Od trinaest prikazanih priča, jedino Položaj i Das Spektrum Europas nisu izravno povezane sa Sarajevom.

Poseban komentar dale su i animacije već spomenutog Françoisa Schuitena. Dvije ruke, jedna u drugoj, simbolizirale su most u različitim situacijama. Tako su po rukama šetali ljudi, jurcale vojske sa zastavama, padale bombe uslijed kojih se most srušio te ponovno bio izgrađen od mnoštva knjiga po kojima se opet moglo hodati. Potom su i knjige izgorjele, a most je ponovno bio sačinjen od ruku, ali ovaj put od nematerijalnih ruku duša. 

Animacijama je dobro prenesena burna povijest Sarajeva, ali i osjećaji mnogih ljudi koji su joj svjedočili. Ponekad se činilo kao da je njihov duh slomljen nakon svih nesreća koje su ih snašle, ali su uspjeli to prebroditi i ponovno ga izgraditi. Simbol mosta također asocira na uspomene, dok simbol knjige može stajati za nešto što se ne bi smjelo zaboraviti i iz čega bi se trebalo učiti. Na kraju krajeva mostovi su tu i da bi spajali ljude i čini se da je jedinstvo unatoč nevoljama krajnja poruka Mostova Sarajeva. Zbog animacije na kraju to jedinstvo se može shvatiti i kao neraskidiva veza s onima kojih više nema. Ili riječima Ive Andrića “Ne ruši sve mostove, možda ćeš se vratiti. Ostavi bar jedan most između srca i mene.“