Kritika Od osnutka Wikipedije, najpoznatije online enciklopedije, u siječnju ove godine navršila su se dva desetljeća. Može se, dakle, već reći da su generacije odrasle uz Wikipediju i prihvatile je kao dio svoje internetske rutine. Na svom putu ovaj se projekt u relativno kratkom roku transformirao u globalni pokret entuzijasta čija je volja za širenjem znanja pridonosila sve većem fondu sadržaja i entryja. Danas ona, sa svojih 55 milijuna članaka na 317 jezika te s 1,7 milijardi posjeta stranici mjesečno, čini svijet za sebe. Unatoč tome što Wikipediju uređuju ljudi koji za to uglavnom ne stječu materijalnu korist, projekt je zbog svoje sveobuhvatnosti zahtijevao osnivanje neprofitne dobrotvorne organizacije, Wikimedia Foundations, koja se od 2003. bavi financiranjem svega što je potrebno za održavanje stranice, njenu pristupačnost i aktualnost. Osim same Wikipedije, Wikimedia Foundations financira i druge, srodne projekte, poput Wikicitata, Wikiknjiga i golemog multimedijskog repozitorija Wikimedia Commons. Zapaženi uspjeh besplatne online enciklopedije doveo je do toga da njenu najstariju i po broju članaka daleko najveću, englesku inačicu, istraživanje objavljeno u časopisu Nature stavlja rame uz rame s Britannicom, sa zaključkom kako nema značajnih razlika u pouzdanosti ova dva izvora.
Međutim, globalnost ovog pokreta za slobodnim znanjem i široko dostupnim, pouzdanim informacijama, značila je često i njegovu instrumentalizaciju za svrhe koje nisu bile planirane od strane idejnih začetnika, Jimmyja Walesa i Larryja Sangera. Politički motivi iza naizgled objektivnih stranica teksta na preglednom i svijetlom Wikipedijinom sučelju česta su pojava na hrvatskoj Wikipediji (kako se i ranije pisalo na ovom portalu), ali i brojnim drugim wikipedijama na manjim jezicima u društvima nalik našem. Oduvijek prisutne jednostrane i “navijačke” interpretacije, revizionizam ili puko prešućivanje najčešći su kȏd obrade povijesnih tematika. Čak i ako se kreatore takvog sadržaja uspije udaljiti s projekta na kojem sudjeluju, oni su s prethodno stečenim znanjem i vezama sposobni, naročito ukoliko ih je više, stvoriti vlastiti pandan Wikipediji i tako se nastaviti aktivno baviti promicanjem jednostranih i isključivih poimanja. Neki od primjera ovakvih stranica, koje su Wikipedijin softver i popularnost takvog formata web-enciklopedije eksploatirali za nešto sasvim drugo, svakako su Conservapedia koja se bavi promicanjem kršćanskog fundamentalizma, te vrhunac zastranjivanja ovog tipa, Metapedia, čije stranice obiluju antisemitizmom, šovinizmom, povijesnim revizionizmom, veličanjem fašizma i sl.
Takva i slična zastranjivanja nisu izolirane prirode. Ona se u digitalnom kontekstu pronalaze svakim iole pažljivijim promatranjem. Broj takvih zajednica raste zbog dosad neslućene mogućnosti okupljanja i umrežavanja ljudi s raznim rubnih uvjerenjima. Dio ove priče koji nas najviše zabrinjava je kako se ta uvjerenja onda preslikavaju na “stvarni” svijet. Koliko je mogućnost rapidnog širenja neprovjerenih i lažnih informacija kumovala izboru Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a? Kako Facebook grupe “zabrinutih građana” utječu na situaciju s izbjeglicama duž jugoistočne Europe? Kako se neke stare konzervativne politike uspješno rebrandiraju u digitalnom prostoru?
Imajući u vidu ove pojave, potrebno se zapitati što stoji iza privlačnosti takvih pojava za tolike ljude? Jedno od najčešćih objašnjenja je da one, poput religije, pružaju odgovore na određene nedorečenosti i pitanja koja muče “običnog čovjeka”. Nasuprot racionalno nastrojenim uvjerenjima da će ljudi jednostavno doći do prave informacije, da se neće dati obmanuti i da će slijediti svoj najbolji interes, razvidno je da se stvarnost pokazala prepuna teorija zavjere da bi u načela racionalnog subjekta (građanina, zaposlenika, potrošača itd.) itko mogao vjerovati. Ako je još i postojalo onih koji su imali takva uvjerenja, priče koje se nastavljaju na globalnu pandemiju koronavirusa te način i brzina kojom su stizale nove ad hoc interpretacije o porijeklu virusa, mjerama prevencije i cjepivu uspjele su i njih razuvjeriti.
Kako bi se suprotstavili njihovu širenju, jedan se dio uređivača Wikipedije 2007. uputio u projekt kojim se nastoji direktno adresirati i dekonstruirati teorije zavjere, revizionističke narative, kao i organizacije i javne osobe koje se bave njihovim promicanjem. Radi se o RationalWiki, stranici koja se, također, služi sučeljem i organizacijskim načelima originalne Wikipedije, odnosno MediaWiki softverom. Što se idejnih načela tiče, RationalWiki bavi se u prvom redu, kako se navodi na početnoj stranici, “analiziranjem i opovrgavanjem pseudoznanstvenih i anti-znanstvenih pokreta, dokumentiranjem širokog spektra crank ideja, istraživanjem autoritarizma i fundamentalizma te analizom i kritikom načina na koji se ovi problemi predstavljaju u medijima”. Uz sve to, uređivači sadržaja na RationalWiki često se trude predstaviti kritizirani sadržaj na satiričan način što čitatelju zadržava pažnju i potiče ga da otvori sljedeću poveznicu.
Tematski raspon članaka na stranici uistinu je širok, iako je glavni fokus na političkim i povijesnim temama, a postoje i članci o velikoj većini formalnih i neformalnih grešaka u zaključivanju. U tim se člancima autori služe recentnim primjerima iz retorika raznih desnih grupacija, prikazujući do u tančine svu logičku i znanstvenu neutemeljenost u promatranju fenomena poput homoseksualnosti, nacije, evolucije, države i sl., ne štedeći pritom ironijski potencijal materijala kojim se bave.
Recimo, njihov entry posvećen adresiranju i seciranju često marginalnog, ali sve prisutnijeg problema negiranja Holokausta i “argumentacije” koja stoji iza toga predstavlja hvalevrijedan poduhvat sam za sebe, ali i primjer kako se uhvatiti u koštac s nacionalistički motiviranim negacijama nekih recentnijih zločina i procesa u hrvatskom i regionalnom kontekstu. Materijali, događaji i projekti koji predstavljaju najgore oblike odsustva refleksije i daljnjeg “puhanja u ratnu trubu” u Hrvatskoj nalaze svoje izvore financiranja, imali smo prilike vidjeti, putem natječaja predviđenih za razvoj dijaloga, civilnog društva i tolerancije, financiranih javnim sredstvima. Također, lokalne zajednice i vjerske organizacije često ih objeručke prihvaćaju i promoviraju.
Unatoč vrijednoj borbi s različitim teorijama zavjere i revizionističkim narativima, na račun RationalWikija stižu i kritike koje često proizlaze iz njene komparacije s the Wikipedijom, te se njima se često previđa činjenica da su ciljevi prethodne ipak mnogo drugačiji od potonje. RationalWiki u svojim člancima uglavnom reagira na određene fenomene, te se određeno znanje već pretpostavlja. Nadalje, većina članaka na RationalWiki na engleskom su jeziku i dotiču se tema koje se odnose na Zapad, a posebno na englesko govorno područje, kao što su politika i povijest Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Možda i najveća opstrukcija čitateljima potencijalno je širok dijapazon satiričnih sredstava kojima uređivači nastoje prikazati stvarnost, što može predstavljati teškoće kod onih koji nisu prethodno u određenoj mjeri upoznati s tematikama kao što su Pokret za građanska prava (Civil Rights Movement), neoliberalni zaokret, War on Drugs, imperijalistička politika SAD-a, platforme dviju najvećih političkih stranaka itd.
Sve u svemu, RationalWiki relativno je malena i nezapažena wikipedija o kojoj se nije baš pisalo. Popularnijih i uspješnijih primjera suočavanja s novim pokušajima uvođenja mržnje kao legitimnog i ravnopravnog načina postojanja na mrežnim platformama svakako je mnogo. Među njima vrijedi spomenuti i BreadTube, neformalnu skupinu stvaralaca s vlastitim YouTube kanalima koji često surađuju i kritičkim pristupom oslikavaju sve načine na koje “alternativna” desnica u “postčinjeničnom svijetu” nastoji manipulirati podacima, jezikom i ljudskim osjećajima. Recentan hrvatski primjer takvih stremljenja je web stranica Faktograf koja otkriva i opovrgava lažne vijesti s Interneta, s naglaskom na društvene mreže. Također, tamo se mogu naći i ocjene izjava političara s obzirom na njihovu točnost, ocjene u razini provedbe prethodno obećanih projekata i politika, kao i opsežni istraživački tekstovi o raznim aferama koje se često u mainstreamu prenose površno i bez konteksta.
U okolnostima nasušne globalne potrebe za provjerom činjenica, koja je u pandemiji još više došla do izražaja, uz širenje projekta #WikiForHumanRights, za dvadeseti rođendan “velike” Wikipedije uputno je obratiti pozornost na jednu malu wikipediju. RationalWiki je, na sebi svojstven način koji i nije za svakoga, godinama ranije osviješteno najavljivala situacije u kojima smo se našli i registrirala socijalne patologije koje, kad se stvori prostor za njihovu kritiku, djeluju manje i banalnije, te nas time ohrabruje da se s njima direktno suočimo.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
