Tema U desetak hrvatskih gradova niz se godina razvijaju modeli sudioničkog upravljanja velikim prostornim resursima gdje se s jedne strane nalazi jedinica lokalne ili regionalne samouprave kao vlasnik prostora, a s druge organizacije civilnog društva najčešće okupljene u saveze udruga koje koriste i vode prostore. Odnos civilnog i javnog upravnim jedinicama osigurava održavanje i obnavljanje prostora u njihovom vlasništvu, a građanima (organizacijama i pojedincima) resurs za proizvodnju i konzumaciju programa. Riječ je o novom obliku kulturnih institucija gdje je upravljanje demokratizirano tako što su predstavnici civilnog društva i građana uključeni u članstvo upravljačkih tijela.
U većim gradskim središtima kao što su Rijeka, Pula, Karlovac, Dubrovnik ili Split prostori poput Palacha, Rojca, Male scene, Lazareta ili Doma mladih već su etablirani u kulturnoj memoriji lokalne sredine te se i dalje unapređuju kao relevantni prostori društvenosti grada. Cilj poziva Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi, provedenog kroz Europski socijalni fond bio je razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora. Potpora ostvarena kroz taj poziv omogućila je financiranje daljnjeg razvoja modela sudioničkog upravljanja u kulturi u spomenutim sredinama, kao i zagrebačkom Pogonu, ali i čakovečkoj Sheierici, labinskoj Lamparni, koprivničkom Funku, Kinu u Svetom Filipu i Jakovu.
Isti je natječaj financirao i aktivnosti suradnje i umrežavanja, uspostave ili razvoja modela sudioničkog upravljanja u kulturi u više od dvadeset gradova iz cijele Hrvatske u kojima (još) ne postoje takvi modeli upravljanja, poput Fabrike u Hvaru ili varaždinskog P4. U istom je segmentu aktivnosti podržano i osnivanje Mreže društveno-kulturnih centara (DKC-HR) kao nacionalne mreže udruga i saveza koji u osam gradova razvijaju infrastrukturu za umjetničko i kulturno te šire civilno-društveno djelovanje. Radi se o prostorima u kojima se odvijaju programi načelno neprofitnog karaktera, prostorima u kojima zajednica stvara i konzumira programe kritičkih i refleksivnih praksi suvremene umjetnosti i kulture, prostorima društvenog aktivizma te ekonomskih djelatnosti usmjerenih zajednici i zajedničkom.
Iako se poziv od početka financijskog razdoblja Europskog socijalnog fonda 2014-2020 pojavljuje u indikativnim godišnjim kalendarima, objavljen je tek u studenom 2017. s ukupnom alokacijom od 50.000.000,00 kuna. Rezultati natječaja objavljeni su nakon godinu dana, krajem listopada 2018. Ukupno su financirana 34 projekta za financiranje uspostave i/ili daljnjeg razvoja modela sudioničkog upravljanja u kulturi (skupina A) te razvoj suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi (skupina B).
Za skupinu aktivnosti A prihvatljivi prijavitelji su bile organizacije civilnog društva koje djeluju u području kulture i umjetnosti te jedinice lokalne samouprave čiji je broj stanovnika manji od 10.000 (u tom slučaju barem jedna partnerska organizacija civilnog društva morala je djelovati u području kulture i umjetnosti). Kroz poziv je financirano 17 projekata čiji su prijavitelji u većem broju bile organizacije civilnog društva: 7 saveza iz Splita, Karlovca, Zagreba, Pule, Čakovca, Zadra i Koprivnice te 8 udruga koje su aktivnosti provodile u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Labinu, Slavonskom brodu, Dubrovniku te Svetom FIlipu i Jakovu. Dva su projekta kao nositelji provele jedinice lokalne samouprave: Općina Svetvinčenat i Grad Skradin. Za skupinu aktivnosti A partnerstvo organizacija civilnog društva i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave bilo je obvezno.
Za skupinu aktivnosti B prihvatljivi prijavitelji su bile organizacije civilnog društva koje djeluju u području kulture i umjetnosti ili javne ustanove u kulturi kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave neovisno o broju stanovnika. Kroz poziv je financirano 17 projekata čiji su prijavitelji u većem broju (10) bile javne ustanove iz Slavonskog Broda, Šibenika, Rijeke, Zagreba, Petrinje, Šolte, Krapine, Kutine i Vukovara. Projekte je u skupini B provodilo 7 organizacija civilnog društva: jedan nacionalni savez te udruge iz Zagreba (3), Pule (1), Varaždina (1) i Hvara (1). Za skupinu aktivnosti B nije bilo obvezno partnerstvo organizacija civilnog društva i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, no u projektno partnerstvo moralo je biti uključeno najmanje pet pravnih osoba, od čega jedan savez udruga ili najmanje tri organizacije civilnog društva od kojih je najmanje jedna iz područja kulture i umjetnosti.
Upravo su slučaju nekih projekata iz obje skupine koji bi se teško mogli svrstati u područje kulture, a kamoli razvoja suradnje u području sudioničkog upravljanja u kulturi, kompozicije partnerstava upućivale da u nekim lokalnim sredinama (Skradin, Slavonski Brod, Šibenik, Petrinja, Krapina, Vukovar) ne postoje organizacije koje imaju dostatne ljudske i financijske kapacitete za vođenje i koordiniranje ovako velikih projekta. Bojazan da će natječaj biti poticaj za jednokratne projektne suradnje, a ne dugoročno osmišljeno povezivanje, proizlazila je iz očekivane nespremnosti lokalnih vlasti na ulaganje u partnerstva s građanima organiziranima u udruge, što je potencijalno otvorilo prostor za puke simulacije sudioničkih procesa i razvoja civilno-javnih partnerstava.
Istekom projekata kroz 2020. godinu, postojala je bojazan da neće biti moguće održati prostore u kojima su organizacije kroz dvije godine razvile česte i raznovrsne kulturne programe te zaposlili ljude da programe i prostor vode. S obzirom da se radilo o prvoj fazi, očekivalo se raspisivanje faze II. poziva, i to tijekom provedbe projekata. U indikativnom kalendaru za 2020. napokon je najavljena Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi, faza II, za studeni odnosno prosinac 2020. Te godine poziv nije objavljen, a u 2021. poziv nestaje iz indikativnog kalendara.
S obzirom da za poziv nikada nije raspisan nastavak koji bi osigurao kontinuitet barem dijela novorazvijenih programa i kapaciteta organizacija, prema istraživanju koje je 2021. proveo Savez udruga Klubtura, organizacije su nakon završetka provedbe prve faze u velikoj mjeri morale smanjivati radna vremena zaposlenima te smanjivati količinu i raznovrsnost programa koje provode. Istovremeno, iznosi pojedinačnih podrški za javne potrebe u kulturi na nacionalnoj razini i na lokalnim razinama, kao i za ad hoc pozive Ministarstva kulture i medija, nisu porasli već su se kontinuirano smanjivali od 2017. godine. Jedino sigurno mjesto koje organizacije u kulturi imaju za financiranje aktivnosti društveno-kulturnih centara i različitih modela upravljanja njima, nalazi se pri Zakladi Kultura nova. No, sredstva Zaklade usmjerena su i prema drugim tipovima podrške i nisu dostatna da održavaju na životu cjelokupni izvaninstitucinalni kulturni sektor.
U skladu s odlukom Europske komisije, u sljedećem programskom i financijskom razdoblju Europskog socijalnog fonda 2021-2027 nije predviđena prioritetna os Dobro upravljanje. Novo razdoblje obuhvaća područja Tržište rada, Zdravstvo, Obrazovanje i Socijalno uključivanje, te se postavlja pitanje hoće li se i kako daljnji razvoj društveno-kulturnih centara uklopiti u njih. S obzirom da se razvoj kulture i dalje ne promatra kroz ulogu kulturnog polja u cjelokupnom društvenom razvoju, postoji opravdana nesigurnost da će se programi koje provode organizacije u kulturi još snažnije orijentirati u smjeru socijalnog zadovoljavanja potreba ranjivih skupina. Potpore koju organizacije dobivaju iz ESF-a odnose se na vremenski ograničena sredstva kojima Ministarstvo raspolaže, sredstva koja nisu namijenjena održanju kontinuiteta programa organizacija te potpomažu daljnju prekarizaciju radnika u kulturi, a trebale bi biti realizacija unaprijed definirane inkluzivne kulturne politike, ako zaista želimo osigurati daljnji razvoj polja.
Tekst je nastao u sklopu projekta Nova javna kultura i prostori društvenosti. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Saveza udruga Klubtura.
Objavljeno
