Razgovarala: Matija Mrakovčić
Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne, sudioničke modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu.
“Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi” natječaj je proveden kroz Europski socijalni fond u području dobrog upravljanja, i temeljem kojeg je omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta. U seriji intervjua donosimo kratak pregled aktivnosti koje se odvijaju ili će se odvijati diljem Republike Hrvatske, s ciljem razvoja novih suradničkih modela, jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, provedbe kulturnih i umjetničkih programa te razvoja suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.
Ciljevi su projekta K.IN.O – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje stvaranje društveno-kulturnog centra, jačanje društvenih i kulturnih kapaciteta u Općini Sv. Filip i Jakov i okolici te uključivanje lokalne zajednice u kulturne aktivnosti. Nositelj je udruga U Pokretu / IN FLUX u partnerstvu sa Općinom Sv. Filip i Jakov te Centrom nezavisne kulture Zadar. Razgovaramo s Lucijom Mikas, autoricom i umjetničkom voditeljicom projekta, predsjednicom udruge U Pokretu.
KP: Koliko je razvijeno civilno društvo u Svetom Filipu i Jakovu, s posebnim osvrtom na udruge i umjetničke organizacije u kulturi?
U Općini Sv. Filip i Jakov registrirano je 11 udruga koje djeluju u području kulture, a postoji još otprilike toliko u drugim područjima, pretežno su to sportske udruge. Ima nekolicina ljudi koji su aktivni u udrugama u Zadru ili Biogradu na moru. Za jednu Općinu sa cca 4500 stanovnika ovo je poprilično velika brojka koja omogućuje članovima da sudjeluju u programima. Primijetila sam da su udruge slabo međusobno povezane. Projektom namjeravamo poboljšati komunikaciju i suradnju među udrugama, kao i suradnju među udrugama, građanima, institucijama i lokalnom samoupravom, te pojačati uključenost lokalnog stanovništva u osmišljavanje i provođenje programa u kulturi.
Dosadašnje istraživanje pokazalo je da postoje i mnogi pojedinci koji se bave kulturnim i umjetničkim sadržajima, kao što su ples, gluma, poezija, književnost, slikarstvo, fotografija, kinematografija, rukotvorine, glazba, folklor i kulturna baština. Valja napomenuti da se Filipjanci vole družiti i spontano sudjelovati u manifestacijama. Pogotovo pjesma, gluma i odlazak u kino, koji je prije bio društveni dom, imaju dugu tradiciju u Sv. Filip i Jakovu, a ta se strast i danas osjeća, ponajviše kod pojedinaca ili malih skupina.
Projekt K.IN.O. se u biti nadovezuje na tu tradiciju, nastojeći da podrži, nadogradi i oplemeni strast prema kulturi i umjetnosti te da postavi temelje suvremenog centra za kulturu, mjesto u kojem će lokalna samouprava, udruge i građani zajedno osmišljavati i stvarati sociokulturne i umjetničke programe. Sama kino dvorana je ogroman resurs i ujedno jedino kino u pogonu u Zadarskoj županiji, osim Cinestara u Zadru. Cilj je da u budućnosti građani Općine, i šire, kroz cijelu godinu mogu koristiti raznovrsne programe i imati na raspolaganju svoj dom kulture.
KP: Možete li nam predstaviti vaš projekt izgradnje kapaciteta za civilno-javno partnerstvo? O kojem se prostoru radi? Kakav model upravljanja njime biste htjeli osnovati? Koje sadržaje uključuje, a koje korisnike?
K.IN.O. – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje je projekt postavljanja temelja društveno-kulturnog centra u Općini Sv. Filip i Jakov. Projekt s ukupnim proračunom od 2.099.720,06 HRK, sufinancira Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 1.784.762,05 HRK, odnosno 85% bespovratnih sredstava, dok se ostalih 314.958,01 HRK odnosno 15% ukupnih bespovratnih sredstava osigurava iz Državnog proračuna RH. Prijavljen je na poziv Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi i provodi se od studenog 2018. do svibnja 2020. godine. Nositelj projekta je Udruga U Pokretu, poznata i pod imenom In Flux, uz partnere Općina Sv. Filip i Jakov i Zajednicom udruga Centar nezavisne kulture iz Zadra.
Projekt ima tri glavna elementa: jačanje kapaciteta članova lokalnih organizacija civilnog društva iz područje kulture te zaposlenika lokalne i regionalne samouprave, stvaranje modela sudioničkog upravljanja kulturom te priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa. Jačanje kapaciteta postiže se radionicama, edukacijama, konferencijama i seminarima, kao na primjer edukacijom kulturnog menadžmenta, nekonvencionalnom konferencijom Kolektivni san, seminarom integrativnog procesa, posjetom postojećim kulturnim centrima i edukacijom o sudioničkom upravljanju. Već u ovom elementu izvodit će se dva programa za javnost koji građani i predstavnci udruga, institucija i lokalne samouprave osmišljavaju i provode zajedno sa voditeljima radionica. Na jednoj od manifestacija pozvana je predstavnica Europske mreže centara za kulturu (ENCC), kako bi predstavila mrežu s ciljem povezivanja budućeg filipjanskog društveno-kulturnog centra sa ENCC mrežom.
Bitna stavka ovog elementa je adaptacija i opremanje kino dvorane, koja je momentalno u provedbi. Postavljaju se novi podovi, sanira se backstage, ugrađuje se kazališna rasvjeta i foaje se preoblikuje u Tinel, prostor za druženje i provođenje raznih radionica, koji će biti opremljen klupskim kafićem, dnevnim boravkom, namještajem i ostalom opremom.
Element razvoja i uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi realizira se kroz sastanke radne skupine s predstavnicima projektnog tima, lokalne samouprave, organizacija civilnog društva i građanima. Zajedno s vanjskim stručnjakom izradit ćemo strategiju i model zajedničkog upravljanja društveno-kulturnog centra koji će biti održiv i skrojen za potrebe lokalne zajednice. Ukratko, dom kulture u kojem se zajedno upravlja i stvara. Uz to će se kroz sociološko istraživanje mapirati stanje i potrebe lokalne zajednice u kulturi te pratiti utjecaj kulturnog centra na razvoj lokalne zajednice.
U pripremi i provedbi kulturnih i umjetničkih programa uključene su lokalne udruge i građani kao korisnici i/ili provoditelji. Neke od programa provode vanjski suradnici, druge lokalne udruge, a programi kojima se posebno radujemo su radionice u Tinelu, koje će sami građani predložiti. Programi u projektu napisani su na temelju prethodnog istraživanja i prijedloga građana i predstavnica udruga. Provodit će se urbana plesna manifestacija uključujući plesne radionice za djecu i mlade, Tango+ s radionicama tanga, fado koncertom i melongom za populaciju 54+, dokumentarni film o filipjanskoj kulturnoj baštini uključujući filmske radionice za djecu, fotografske radionice, filmski festival, druženja u Tinelu, umjetničko-edukativne radionice u Tinelu i dramske predstave. Također se izrađuje multimedijalna monografija o samom projektu koja podrazumijeva dokumentarni film, izložbu i publikaciju.
KP: Na koje biste prilike i poteškoće ukazali u procesu komunikacije o gore navedenim parametrima, konkretno s lokalnom upravom, drugim akterima u polju kulture, te građanima odnosno javnosti?
Najveću korist samog projekta vidim u prilici da svaki član zajednice može aktivno stvarati kulturu. Svi imamo dar, snove, želje i volje, katkad je potrebna samo mala iskra da bismo ih ostvarili. A ne mogu zamisliti bolji prostor od kazališta jer je ono mjesto u kojem se uprizoruje mašta, u kojem je dozvoljeno svašta. Prilika je da osvijestimo da sami stvaramo svijet u kojem živimo. Da se stvori kulturni život u mjestu koji je prilagođen potrebama i željama zajednice. Da se iskopa i pokaže što želimo i što ćemo njegovati. Da postoji mjesto u kojem se svi mogu okupljati, družiti i baviti se onim što ih oduševljajava, da postoje događanja van turističke sezone i da je svačiji doprinos bitan, bio netko političar, učitelj, dijete, did, amater ili profesionalac. Upozorena sam od početka na raznovrsne poteškoće – dalmatinska fjaka, ne zanima to politiku, svatko je najpametniji, teško je tu surađivati, a tek papirologija boli glava, i uostalom…. ma ‘ko bi to? To bi tko se sjeća starog i sanja novo – od maškara i SKAH-a preko kinoteke, tkanice, rock zbora, do noći poezije, knjižnice, festivala i plesnjaka. Puno više od toga želja je onih koji bi to, a kino će biti mjesto i prilika da snovi žive.