Intervju Otvorenje je najavljeno za 20. travnja u 19 sati u Galeriji Kortil – HKD na Sušaku.
“Nekadašnja nacionalna država Hrvata i Srba u Hrvatskoj preobrazila se svojim ‘osamostaljenjem’ u identitetsku. U takvoj državi ‘nacionalni projekt’ postoji samo zato da ne bi bio realiziran. Takvoj konstrukciji su fašistoidne politike tako reći imanentne. Još kada je uveden diskurzivni mehanizam o ‘dva totalitarizma’, onom fašističkom, ali i onom komunističkom, što za posljedicu ima inzistiranje na ‘totalitarnoj komunističkoj Jugoslaviji’ u razlici spram ‘demokratske Hrvatske’, kao da je izumljen perpetuum mobile, sposoban da na svaku društvenu krizu – a onu ekonomsku u prvom redu – ponudi gotov odgovor. U toj situaciji naprosto je potrebno povećati dozu identitetskog nasilja u društvu, proglasiti takvu politiku ‘reformskom’ i ‘ekspertnom’ i nadati se čudu tj. opstanku na vlasti barem nekih od frakcija lokalne parazitske lumpen-buržoazije. U prilog takvom razvoju situacije u zemlji ide i kriza EU projekta, koje je tzv. migrantska kriza samo izvanjski najvidljiviji simptom.
Rješenje u ovoj situaciji može biti ‘realističko’, tj. minimalističko, a ono bi značilo da se identitetsko nasilje u pojedinim ‘državama-nacijama’ sljednicama Jugoslavije, koje inače postoji u svim građanskim državama, svelo na podnošljivu mjeru. Fundamenetalno rješenje, koje bi stvari, pa i one oko fašizacije, riješilo u korijenu, bilo bi u nekoj vrsti međunarodnog povezivanja na osnovama ovakve, suvremenom trenutku suobražene antifašističke borbe. Naši narodi jednom su već uspjeli u tome naumu, kada su osnivanjem AVNOJ-a svoju budućnost povezali ne uz jezik, državljanske tradicije, pa čak niti uz kulturne identitete, već samo uz pobjedu nad fašizmom. Parola je tada, nakon one ‘Smrt fašizmu – sloboda narodu’, bila i ‘Bratstvo i jedinstvo’.
Pronaći odgovor na pitanje kako bi ti društveni programi trebali glasiti u prijevodu na suvremene društvene mobilizacije zadatak je našeg vremena. Bez toga svaki puko agitacijski i parolaški antifašizam neće polučiti veće uspjehe”, najava je događanja.
Festival rada, suvremene umjetnosti i teorije traje do 3. svibnja i uključuje međunarodna izložba vizualnih umjetnika kustosa Nemanje Cvijanovića, performativno predavanje publicista Srećka Puliga, projekciju eksperimentalnog dokumentarnog filma redatelja Igora Grubića, razgovor Nebojše Zelića s autorom filma. Sudjeluju i autorice te autori Milijana Babić, Babi Badalov, Tomislav Brajnović, Zanny Begg & Oliver Ressler, Claire Fontaine, Ferenc Grof, Fokus Grupa, Emil Jurcan / Pulska Grupa, Siniša Labrović, Vlado Martek, Marijan Mavrić, Giovanni Morbin, Igor Paulić, Cesare Pietroiusti, Paolo Pretolani.
Više potražite ovdje.
