Tema Međunarodni dan muzeja, 16-21. svibnja
U ovogodišnjoj manifestaciji od 16. do 21. svibnja uz podršku Muzejskog dokumentacijskog centra sudjelovat će stotinjak muzeja diljem Hrvatske koji će organizirati intrigantne izložbe, predavanja i stručna vodstva na mjestima sjećanja s namjerom komunikacije „teške baštine“ – povijesnih, socijalnih i ekoloških tema koje trebaju postati podloga dijalogu, ozdravljenju društva od kolektivnih trauma i doprinijeti socijalnoj inkluziji ranjivih društvenih skupina.
Manifestacijom se aktualiziraju novi trendovi i zbivanja u muzejskoj zajednici, organiziraju događanja sukladno godišnjoj temi koje preporuča ICOM, a sve s ciljem dizanja svijesti o ulozi koju muzeji, osim u svojoj zajednici, imaju u razvoju razumijevanja među kulturama, poticanju suradnje i mira. Stoga muzeji diljem svijeta, prošle godine njih više od 35 tisuća, skreću pozornost šire javnosti na važnost kulturne baštine u stvaranju identiteta zajednice i ulogu muzeja u njegovom očuvanju.
Svjedoci smo da postoji niz tema o kojima se ne govori ili se manje govori, zakriva ih se šutnjom ponekad na svim, ponekad samo na nekoj razini ili u skupini pa se moraju uzeti u obzir odrednice globalno – nacionalno – lokalno; urbano – ruralno; elitno ili subkulturno… Događa se da se radi raznovrsnih pritisaka ili izravnih zabrana neke informacije potiskuju ili zaboravljaju. Ako se takve informacije ne komuniciraju tada se oštećuje „zbiljni identitet“ samog predmeta, a posljedično tome bogatstvo i raznolikost baštine te opća kultura zajednice. Danas se sve više govori o tome kako je „zbiljni identitet“ postao naročito ugrožen u ovom našem globalnom društvu, u razdoblju moderne i postmoderne. Upravo u izgovaranju neizrecivog nađena je moguća zaštita od globalne homogenizacije, jer se njime potvrđuje i „ozdravljuje“ uzdrmani vlastiti „zbiljni identitet“, bilo osobni ili kulturni, etnički, nacionalni. Svi osjećamo kako današnje vrijeme karakteriziraju rastući politički, ekonomski i ekološki problemi. Neizbježno je stoga da muzejska djelatnost, koja nastoji produbiti svoje odnose s javnošću, ponudi programe koji korespondiraju s društvenom situacijom kao i nijansiranu skalu komunikacije.
U muzejskome svijetu postala je sve zastupljenija angažiranost koja je donedavno bila rezervirana za političko djelovanje i/ili umjetničku praksu. Novi muzeji sve više otvoreno komuniciraju „tešku“ prošlost, poput, primjerice, Muzeja ropstva u Liverpoolu. Ovdje se o ropstvu govori otvoreno, omogućava se rasprava i drugačije mišljenje, različitosti se prihvaćaju na transparentan način i jasno se izražavaju misli o socijalnoj pravdi. Cilj vodstva ovog Muzeja je da on postane vodeća institucija u borbi za ljudska prava.
Opće spoznaje o društvenoj ulozi muzeja potvrđuju i slijedeći muzeji: Muzej žrtava genocida u Vilniusu u Litvi, Muzej genocida Tuol Sleng u Phnom Penhu u Kambođi, Muzej Ulster u Belfastu u Sjevernoj Irskoj. Nisu svi nužno okrenuti bolnim društvenim traumama. Posebno mjesto među inovativnim muzejima novoga tipa koji prezentira načine „oslobađanja“ od osobnih emocionalnih trauma ima hrvatski Muzej prekinutih veza.
Bez obzira kojem su obliku traumatičnog iskustva posvećeni, posebnost ovih muzeja su intrigantni modeli komunikacije prošlosti. Slijedom toga uočava se porast sudjelovanja publike u interpretaciji zbirki ili muzejskih predmeta što stvara novu muzeološku paradigmu. Krećemo se prema tome da se odabrani muzejski predmet, u ovom slučaju predmet traume, prezentira sa skupom osobnih informacija. Ovime se taj predmet konceptualizira na najrazumljiviji način, a muzejska praksa približava antropološkom pristupu. Iz prezentiranoga je vidljivo da suvremena muzejska praksa osigurava stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja „zbiljskog identiteta“ baštine o kojoj skrbimo. Stoga je izgledno da muzej može djelovati angažirano i interpretirati temu manifestacije kao i ponuditi zajednici kvalitetna rješenja za odgovornije ponašanje prema „teškoj baštini“ iz vlastitog nasljeđa.
Konferencija za tisak manifestacije Međunarodnog dana muzeja 2017. održat će se 16. svibnja u 10 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra u Ilici 44/II u Zagrebu.
