Tema Trideset i prvi programski blok Antisezone, platforme za suvremeni ples i izvedbene umjetnosti, održava se od 22. do 29. rujna pod naslovom ANTIPROSTORNA. Program okuplja domaće i međunarodne umjetnike čiji radovi izlaze iz okvira klasične pozornice i povezuju ples i koreografiju s arhivom i poviješću, s političkim i intimnim odnosima, s pitanjem pristupačnosti te s gradskim prostorom, a izvedbe se održavaju u Muzeju suvremene umjetnosti, Pogonu Jedinstvo, Parku Ribnjak i Klubu MaMa.
Blok otvara participativna predstava-esej Kao što su rime s ne kolektiva NAM ChoreoLab, koji čine Ana Dubljević, Viktorija Ilioska, Dražen Dragojević i Sonja Pregrad. Polazeći od povijesnih i osobnih nasljeđa Pokreta nesvrstanih, autori ideju nesvrstavanja prenose u tijelo i izvedbu, propitujući što znači pripadati bloku ili mu se oduprijeti te okupiti se bez potrebe da svi postanu isti. Za Antisezonu predstava dobiva novu prostornu verziju i izvodi se kroz stalni postav MSU-a Zbirka kao glagol, čime ulazi u dijalog s načinima na koje muzej čuva i ponovno čita povijest.
Program 23. rujna donosi razgovor Pristupačnost u produkcijskoj praksi producentice Nadje Dias i plesačice i pedagoginje Marine Brajdić, koja djeluje i u inkluzivnom plesnom kolektivu Divert. Polazeći od Diasina dugogodišnjeg rada u području pristupačnosti, razgovor će otvoriti pitanje kako produkcijske odluke mogu pridonijeti dobrim uvjetima rada i većoj uključenosti osoba s različitim potrebama i iskustvima – ali i gdje prepreke nastaju prije nego što umjetnički rad uopće dođe pred publiku. Razgovor počinje u 18 sati u Gorgoni, prevodi se na hrvatski znakovni jezik i prilagođen je slijepim osobama.
Iste se večeri u 20 sati na stubama privremenog postava održava performans Duplicity Willing, Cantate Stefe Govaart, koji kroz tekst, zvuk i ples promatra plesačko tijelo kao mjesto fizičke prisutnosti, a artificijelnost ističe kao temeljno sredstvo kazališta. Izmjenjujući provokativne tvrdnje o plesu i kazalištu s takozvanim ljupkim plesanjem, performans pita određuje li odnos publike i izvođača značenje onoga što se na sceni zbiva. Govaart djeluju između plesa, performansa, teksta i teorije, a sa zagrebačkom su scenom povezani ranijim suradnjama i performansom Unwatchable Theater, izvedenim prošle godine.
Mađarski koreograf gergő d. farkas, dvaput uvršten u Aerowavesovu godišnju selekciju perspektivnih europskih koreografa, u Zagrebu boravi na rezidenciji u TALA PLE(j)SU, gdje razvija rad radnog naslova Ogre-Tex. Naziv se poigrava s Gore-Texom, ali umjesto čvrste granice između tijela i okoliša zamišlja propusnu membranu kroz koju se razmjenjuju ono unutra i ono izvan nas. Radnu verziju izvodi 24. rujna u 19 sati u Gorgoni, dok su 17., 19. i 21. rujna studijski susreti otvoreni za zainteresirane uz prijavu. Iste večeri u 20 sati slijedi izvedbena improvizacija Gorgona gori, gorka, gorda i grimizna, koja okuplja umjetnike ovog bloka, a nastaje pred publikom i postoji samo u tom susretu.
Nastavno na istraživanje pseće svakodnevice koje je na Ribnjaku provodila u lipnju, švedska koreografkinja Stina Nyberg u Tračevima publiku vodi tim parkom iz senzoričke perspektive psa, pretvarajući mirise, tragove, hladovine i kvartovske susrete u koreografirano vodstvo. Izvedbi se pridružuje terapijski i R.E.A.D. pas Ruby sa svojim voditeljem iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Izvedbe su 25. rujna u 17 sati te 26. rujna u 12 i 15 sati, s polaskom ispred Centra mladih Ribnjak.
Na platou MSU-a 25. rujna u 19 sati posljednji se put izvodi predstava Ane Kreitmeyer Sve četiri za jedno. Na rubu dodira i kaosa, nastala 2018. i nagrađena za najbolju plesnu predstavu 2019. godine. Kreitmeyer, Petra Chelfi, Ivana Pavlović i Martina Tomić u njoj koreografiju grade kroz guranje, nošenje, sudare i preuzimanje težine, a zajedništvo se pokazuje kao nešto što se neprestano proizvodi kroz trenje, odustajanje i ponovno okupljanje.
Anna Javoran u predstavi Studija slučaja: Politpornografija povezuje pobunu kraja šezdesetih sa suvremenom političkom stvarnošću. Polazište su joj Rani radovi Želimira Žilnika iz 1969., film zbog kojeg je pokrenut sudski postupak radi zabrane prikazivanja, a nastajala je i pod utjecajem studentskih i građanskih prosvjeda u Srbiji. Predstava, o kojoj možete čitati u kritici Petre Pleše, izvodi se 27. rujna u 19 sati u Pogonu Jedinstvo, s početkom na Trnjanskom nasipu.
Bloku prethodi radionica NAM ChoreoLaba Dramaturgije s NE, o tome kako dokumenti, osobna sjećanja i muzejski predmeti postaju izvedbeni materijal, koja se održava od 20. rujna od 16 do 18 sati u prostoru MSU-a, uz prethodne prijave. Blok 29. rujna u klubu MaMa zatvara susret čitalačko-gledateljskog kluba Društvo 11 lisica Nine Gojić i Tee Kantoci, na kojem se čita roman Ovako se gubi vremenski rat Amal El-Mohtar i Maxa Gladstona u prijevodu An. Fazekaš.
