Kritika Radovi Rentyhorn i Louis Who? protežu se preko kopna i mora kritizirajući Agassiza, švicarskog znanstvenika iz 19. stoljeća. Njemu se i danas odaje počast za znanstvena postignuća, no često se zaboravlja njegova mračna strana rasističkoga razmišljanja koja još uvijek utječe na razmišljanja na zapadu.
S obzirom da je i sama mješanih švicarsko-haićanskih korijena Sasha Huber se poistovjećuje s karipskom dijasporom, a zbog sigurnosnih razloga ne može posjećivati majčinu stranu obitelji na Haitiju. U svojem ranijem radu Huber kritizira povijesne ličnosti Haitija poput bivših diktatora Papa Doca i Baby Doca kao i slavnog osvajača i istraživača Kristofora Kolumba tako što ih doslovno klamericom upucava u komade odbačenih šperploča, stvarajući jasne prikaze tih ličnosti kroz dvodimenzionalne skulpture. Kolumbo je poznat po “otkrivanju“”Amerike, pa tako i Haitija, no manje je poznato da je pri tome ubio između tri i četiri milijuna Arawak indijanaca. To je činjenica koju Sasha Huber ne dozvoljava da se zaboravi.
Sasha Huber bez razmišljanja se pridružuje aktivistima u kampanji za preimenovanjem planine koja nosi ime po Louisu Agassizu, kao što i bez razmišljanja poziva povjesničara da sudjeluje u njenom umjetničkom istraživanju Agassizova rasističkog istraživanja u prašumama Brazila. Njihovo je zajedničko istraživanje dokumentirano u formalnim pismima kojima se pokušavaju ispraviti povijesne greške, u knjigama i na stranicama same kampanje. Uz to Huber uvijek uspijeva proizvesti jaki vizualni umjetnički rad, čime se svrstava među najzanimljivije umjetnice na finskoj sceni suvremene umjetnosti i fotografije. U svojim se radovima poigrava našim uobičajenim vizualnim imaginarijem, koristeći povijesne vizualne reference. Tako je naprimjer, dojahala na konju na Trg Agassis u predgrađu Rio de Janeira kako bi održala govor o Agassizu; ili kako je došla odjevena u umjetno inuitsko krzno na otkrivanje ploče za Rentya, roba kojeg je Agassiz fotografirao za svoja rasistička istraživanja, a koji danas predstavlja heroja suvremene kulture.
Otvorenje izložbe je u 21 sat.
