Kritika U četvrtak, 22. prosinca 2016. u 19 sati u Muzeju grada Zagreba otvorenje je izložbe Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. – 1952.
Izložba je okosnica treće, ujedno završne etape istraživačkog projekta Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Projektom se nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju važnosti industrijskog naslijeđa. Voditelj projekta i autor koncepcije izložbe je Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba. Oblikovanje izložbe potpisuje Oaza (Nina Bačun, Roberta Bratović, Maša Poljanec).
Studijska izložba Vrijeme giganata usmjerena je na vrijeme provedbe Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede u socijalističkoj Jugoslaviji (između 1947. i 1952.). U tom razdoblju izgradnja državnih poduzeća teške industrije i elektroindustrije („giganata“) predstavljala je ideološku bazu privrednog i društvenog razvoja.
Izložba analizira i prezentira industrijske sklopove kao dokumente vremena na kojima se odražavaju presudne, često dramatične epizode nacionalne i svjetske povijesti. Četiri tvornice u Zagrebu – Jedinstvo, Rade Končar, Prvomajska i Tvornica parnih kotlova – poslužile su kao studije slučaja u propitivanju utjecaja politike na proces industrijalizacije u formativnom periodu socijalizma.
Traganja za „socijalističkim“ izrazom u arhitekturi sudarala su se sa zahtjevima za brzom i ekonomičnom gradnjom, a realizacija projekata bila je opterećena tehničkim ograničenjima. Manjak strojeva, opreme, alata, kvalificiranih radnika te loša koordinacija raspodjele građevinskog materijala i učestale izmjene projektnih planova prisiljavali su arhitekte i građevinske inženjere na improvizacije i inovacije. Danas ih je moguće „čitati“ kao specifičnosti industrijske arhitekture druge polovine 1940-ih i početka 1950-ih godina.
Unatoč problemima, tijekom prve „petoljetke“ u Zagrebu je položen temelj industrijskim sklopovima koji su u nadolazećim desetljećima prerastali u nositelje razvitka lokalne zajednice, republičke i savezne privrede. Industrijski giganti, čija je gradnja započela krajem 1940-ih godina, postali su važnim čimbenikom ekonomske i političke snage Zagreba.
Izložba Vrijeme giganata ujedno upozorava na zanemareno graditeljsko naslijeđe iz socijalističkog perioda, koje se suočava s manjkavom provedbom sustava zaštite, nedostatkom planova prenamjene i investicija te s ambivalentnim emocijama u postsocijalističkim društvima.
Vrijeme giganata, završna izložba Projekta, problemski i kronološki nadovezuje se na prethodne studijske izložbe istog autora: Modernizacija na periferiji Carstva: 1862. – 1918. (realizirana 2010.) te Industrijski centar države: 1918. – 1945. (realizirana 2012.).
Izložbu je moguće razgledati do 26. veljače 2017. godine.
