Trenutak bivanja zajedno

S Ivanom Ivković razgovaramo o radu koji "na karti Evrope mapira podrhtavanja jednog globalnog procesa", a koji će biti izveden u sklopu Corners Trianglea.

atlas_naslovna_630

Atlas podrhtavanjâ, Pogon Jedinstvo, FOTO: Tomislav Medak

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Corners Triangle je događanje u sklopu kojeg od 24. svibnja do 5. lipnja dvadesetak domaćih i međunarodnih umjetnika izvodi različite umjetničke akcije u zagrebačkom naselju Trnje. U dva tjedna na raznim će se lokacijama ovog prisavskog naselja odviti filmske projekcije, koncerti, audio ture, izložbe i predstave. Corners of Europe je platforma posvećena istraživanju rubnih dijelova Europe, prostora izvan kulturnih, političkih i društvenih centara, koje kroz radove umjetnika nastoji povezati, a njihove priče prenijeti iz jednog mjesta u drugo. Priče koje su umjetnici čuli obilazeći zakutke Europe pretočili su u umjetničke radove, a sada se vraćaju u Zagreb, Rijeku i Ljubljanu kako bi prepričali ovdašnje, ali i neke druge priče prikupljene u brojnim drugim mjestima koje su posjetili.

Zagrebački dio događanja ugostit će izvedbu Atlas podrhtavanjâ (Atlas of Tremors), rad Ivane Ivković (HR), Phila Hessiona (GB), Christiana Cherenea (GB/ES) i Ivana Marušića Klifa (HR) u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo 3. i 4. lipnja. O radu i iskustvu Cornersa razgovaramo s dramaturginjom, autoricom i članicom izvedbenog kolektiva BADco. Ivanom Ivković.

 

KP: Rad Atlas podrhtavanjâ prikuplja narodne pjesme koje su pjevali tekstilni radnici te se kroz njihove reinterpretacije bavi promjenama u tekstilnoj industriji. Na koji se način preklapaju pjesme i rad u vašoj interpretaciji?

I.I.: Projekt je započeo susretom s Philom Hessionom tijekom Corners ekspedicije zemljama Balkana 2012. Zaintrigiralo me da umjetnik čiji primarni medij je video u svoj rad uključuje i tradicijsku pjesmu, nešto što se meni koja radim u polju suvremenog kazališta činilo dalekim. No, inicijalno istraživanje u Belfastu sljedeće godine evidentiralo je koliko zajedničko imaju post-industrijska društva bivšeg-zapada i bivšeg-istoka Evrope. Nije me zanimao površni turizam i pjesme radništva su bile logična početna točka suradnje.

KP: Za Atlas podrhtavanjâ kažete da je susret žive izvedbe narodnih napjeva i digitalne modulacije zvuka. Što vaš rad govori o suvremenoj tehnologiji u kontekstu današnjih radnih uvjeta?

I.I.: Rad na suptilan način koristi ne samo materijale pjesama koje opjevavaju prijelaz iz manufakturne u industrijsku proizvodnju tekstila, te lamentaciju nad neizvjesnim položajem radništva kroz uspon i pad tekstilnih pogona u Evropi, već je tehnološki određen centralnim motivom – Jacquardovim tkalačkim stanom – čije bušene kartice su jedna od preteča suvremenog računala kojim oblikujemo zvuk i sliku uživo u audiovizualni performans.

Irish Linen Center & Lisburn Museum, FOTO: Ivana Ivković

Ovdje nije riječ o apstraktnom konceptu – u Belfastu smo 2015. izveli rad u danas zatvorenom pogonu za preradu lana, tik do suvremene zgrade zavoda za nezaposlene. Od 70-tih nadalje ljudsku snagu u tekstilnim proizvodnim pogonima u Evropi zamijenjuje računalna infrastruktura u digitalno umreženim tvornicama dislociranima od vlastitih tržišta. Na karti Evrope mapiramo podrhtavanja jednog globalnog procesa.

KP: Svako gostovanje projekta prilika je za susret s lokalnom tradicijom glazbe i radništva, prilika za proširanje arhiva. Možete li nam reći kakve i čije napjeve možemo pronaći u Atlasu?

I.I.: Atlas je za sada posjetio Belfast i Zagreb, a predstoji nam i Ljubljana, te nadamo se drugi lokaliteti Cornersa. Na svakoj lokaciji, uz same izvedbe, organiziramo i radionicu i susret s lokalnim skupljačima pjesama, uz obilazak rukotvoraca, muzeja tekstila, pa i preostalih tvornica. Tako da Atlas objedinjuje zvukove od ulsterske preslice do istarske jadikovke, i ta zbirka raste.

KP: Koliko je Corners utjecao na vas kao umjetnike, a što vam se čini da ste vi ostavili Cornersu i lokalnim publikama koje ste posjetili?

I.I.: Atlas podrhtavanjâ je rad koji je krenuo od jednog susreta dvoje umjetnika koji se prije nisu poznavali, uz kasnije uključenje Christiana Cherena i Ivana Marušića Klifa bez kojih iznimno bitna tehnološko-estetska komponenta rada ne bi bila ostvariva, projekt koji organski raste kroz daljnje susrete s lokalitetima na kojima se predstavlja. Upravo je trenutak bivanja zajedno i razmjene kroz pjesmu definirajući moment mapiranja našeg Atlasa.


Objavljeno
Objavljeno

Povezano