Konferencija "Kulturni centri i demokratizacija kulturnog sustava" otvorit će važna pitanja institucionalnog i zakonodavnog okvira te predložiti rješenja primjerena aktualnim praksama.
U Republici Hrvatskoj djeluje 65 centara za kulturu u 50 gradova i općina te 15 u gradu Zagrebu. Radi se o često jedinim mjestima kulturnog, pa i društvenog života u manjim zajednicama koji svojim programom funkcioniraju kao središta razvoja kulturno-umjetničkog sadržaja, ali i mjesta okupljanja zajednice i svih njenih pripadnika. Problemi s kojima se kulturni centri suočavaju izviru prvenstveno iz njihova marginalog statusa u nacionalnim kulturnim politikama. Kulturni centri imaju potencijal razvijati se na načelima otvorenosti, inkluzivnosti, intermedijalnosti i interkulturalnosti. Jedan od uvjeta efikasnijeg rada kulturnih centara njihovo je umreženo djelovanje, međusobno i s novim kulturnim centrima.
Pod novim kulturnim centrima razumijemo nezavisne kulturne centre i društveno-kulturne centre po modelu civilno-javnog partnerstva. Nezavisni kulturni centri javni su ili privatni prostori kulturno-umjetničkog stvaralaštva koje samostalno uspostavljaju i vode neformalni kolektivi ili udruge i savezi. Društveno-kulturni centri javni su prostori koje koristi nekoliko organizacija u sudioničkom upravljačkom odnosu s lokalnim vlastima. Upravo društveno-kulturni centri koji izlaze iz zadanih, često restriktivnih okvira upravljanja i programiranja prostora, predstavljaju iskorak u praksama unutar kulturnog sustava te otvaraju vrata njegovoj demokratizaciji.
Uloga gradova kao mjesta lokalizacije novih kulturnih centara ključna je za razvoj tih prostora, a podrška zakonodavca presudna. Isto tako, podrška razvoju relevantne i dostupne umjetnosti i kulture odnosi se na ulaganje u prostore za kulturne aktivnosti na svim razinama vlasti.
Konferencija pod nazivom Kulturni centri i demokratizacija kulturnog sustava, koja će se održati 23. studenog u Novinarskom domu u Zagrebu, otvorit će važna pitanja institucionalnog i zakonodavnog okvira kulturnog sustava te predložiti rješenja primjerena aktualnim praksama na terenu koje su napredne, eksperimentalne i često propituju zadane okvire i postavljene granice. Kroz dva panela i jednu diskusijsku grupu razgovarat će se o tome kako se tradicionalni i novi kulturni centri mogu povezati u svome djelovanju, te koje su daljnje perspektive razvoja kulturne infrastrukture u Republici Hrvatskoj.
Panel raspravu pod nazivom Institucionalni i zakonodavni okvir kulturnog sustava: mogućnosti i perspektive moderirat će Željka Tonković, a o postojećim i mogućim policy rješenjima problema s kojima se susreće kulturni sustav u pogledu infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti govorit će Ana Žuvela, istraživačica i stručnjakinja u području kulturne politike, Davor Mišković, kulturni radnik i istraživač u području kulturnih politika, te Mirela Travar, kulturna radnica i predsjednica Mreže društveno-kulturnih centara DKC-HR. Nakon panela će uslijediti facilitirane diskusijske grupe o prijedlogu Zakona o kulturnim centrima.
Panel raspravu pod nazivom Kulturni sustav u praksi: kulturni centri u zajednici moderirat će Iva Zenzerović, a o mogućnostima razvoja centara za kulturu i njihovom povezivanju govorit će Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, Pavlica Bajsić, ravnateljica Centra mladih Ribnjak, te Stefana Došen, predstavnica Multimedijalnog kulturnog centra Split.
Konferencija se održava u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Nositelj projekta je Operacija grad (Zagreb), a partneri Savez udruga Klubtura (Zagreb), Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Zagreb), Platforma za društveni centar Čakovec (Čakovec), Savez udruga Kaoperativa (Karlovac), Platforma doma mladih (Split), Art radionica Lazareti (Dubrovnik), Savez udruga Rojc (Pula), Savez udruga Molekula (Rijeka) te Mreža društveno-kulturnih centara (Zagreb).