Blic Vrijeme kojim umjetnice i umjetnici raspolažu, ekonomska sigurnost i mogućnost rada bez stalnog egzistencijalnog pritiska presudno utječu na opseg i kvalitetu kulturne produkcije. Pitanja rada u kulturi zato su jednako važna za razumijevanje kulturnog života kao i sama djela koja ta produkcija donosi u javnu sferu. Unatoč godinama kontinuiranog zagovaranja za bolje uvjete, u domaćem se kontekstu podrška umjetničkom radu i dalje najvećim dijelom svodi na fragmentirane modele potpore i projektno financiranje. Istodobno, širi europski politički i proračunski trendovi ne daju naslutiti da će kulturni sektor u budućnosti dobiti snažniju poziciju i financijsku podršku.
Upravo zato posebnu pažnju privlače primjeri kulturnih politika koje ovim pitanjima pristupaju nešto inventivnije, a među njima se u posljednje vrijeme ističe irski program temeljnog dohotka za umjetnike, pokrenut kao pilot-projekt o kojem je krajem 2025. za Kulturpunkt detaljnije pisala Julija Savić. Program Basic Income for the Arts (BIA) u međuvremenu je dobio i svoju trajnu verziju: irska vlada u veljači je potvrdila da će se nastaviti provoditi kao stalna mjera kulturne politike. Riječ je o trogodišnjim ciklusima podrške, u kojima će oko dvije tisuće umjetnica i umjetnika primati tjednu naknadu od 325 eura.
Pilot-shema uvedena je na inicijativu tadašnje ministrice kulture Catherine Martin kao odgovor na dugotrajnu nesigurnost umjetničkog rada. Tijekom trogodišnjeg eksperimenta sudjelovalo je dvije tisuće umjetnika iz različitih disciplina – od vizualnih umjetnosti i književnosti do glazbe, filma i izvedbenih umjetnosti – dok je gotovo tisuću dodatnih sudionika sudjelovalo u kontrolnoj skupini kako bi se pratili učinci programa.
Prema evaluacijama irskog Ministarstva kulture, zajamčeni prihod smanjio je financijsku nesigurnost i razinu anksioznosti među sudionicima, dok su istodobno zabilježeni povećani opseg umjetničke produkcije i veće ulaganje vremena u kreativni rad, jer sudionici nisu bili prisiljeni raditi poslove nepovezane s umjetničkim radom kako bi preživjeli. Većina sudionika nije živjela isključivo od tog iznosa, već ga je koristila kao stabilnu osnovu uz druge izvore prihoda, najčešće za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Pored blagotvornog utjecaja na mentalno zdravlje i egzistencijalnu sigurnost uključenih umjetnika i umjetnica, analiza je pokazala i širi društveni učinak programa. Naime, službena procjena irske vlade navodi da je svaki euro uložen u pilot-projekt generirao oko 1,39 eura društvenog povrata kroz porezne prihode, potrošnju i druge ekonomske učinke, što je zasigurno značajno pridonijelo odluci da program temeljnog dohotka postane trajna mjera kulturne politike.
Odluku irske vlade pozdravile su brojne organizacije koje djeluju unutar kulturnog i kreativnog sektora, ističući da program predstavlja važan korak prema stabilizaciji uvjeta umjetničkog rada. U njihovim reakcijama posebno se naglašava da takva mjera šalje i snažan signal kako država prepoznaje društvenu vrijednost umjetnosti i njezinu ulogu u javnom životu, odnosno potrebu da se umjetnički rad promatra kao društveno relevantna djelatnost koja zahtijeva stabilne i koliko je moguće predvidive uvjete za rast i razvoj.
Istodobno, dio umjetničke zajednice upozorava da program i dalje ima određena ograničenja. Sudjelovanje je vremenski ograničeno na tri godine po ciklusu, a umjetnici ne mogu kontinuirano primati potporu bez ponovne prijave, što ograničava dugoročnu stabilnost koju bi takva mjera trebala pružiti. Pojedini komentatori također ističu da iznos prije predstavlja stabilizirajući dodatak prihodu nego potpunu egzistencijalnu sigurnost.
Unatoč tim rezervama, irska mjera već je privukla značajnu međunarodnu pozornost. Kulturne organizacije i istraživači u nizu europskih zemalja pomno prate rezultate programa, prepoznajući u njemu potencijalni model za stabilnije oblike javne podrške umjetničkom radu. Njegov nastavak u trajnom obliku mogao bi dodatno potaknuti rasprave o javnom financiranju kulture, ali i o širem konceptu temeljnog dohotka u kulturnom i kreativnom sektoru.
ObjavljenoObjavljeno
