Blic Nezavisna scena dio je kulture koji obilježava kritičnost prema društvenom okruženju te otvorenost prema novim načinima estetskog i političkog djelovanja i organiziranja. Iako je nezavisna kultura nazivnik koji koristimo za prakse nastale od devedesetih do danas, ona se naslanja na alternativno stvaralaštvo pojedinaca_ki i kolektiva ranijih desetljeća.
Kulturpunktov razgovor okupit će sudionike_ce i istraživače_ice nezavisne scene vizualnih umjetnosti koji će protresti historijat nezavisnih scena koje se razvijaju na prostoru bivše Jugoslavije – od razvoja eksperimentalnih praksi od sedamdesetih nadalje, preko otpora eroziji kulturnog sustava koja je nastupila u devedesetima, do beskompromisne posvećenosti transformaciji (post)tranzicijskog sivila i težnji za intervencijom u kontekst koje obilježavaju nezavisnu kulturu sve do danas.
O historijatu nezavisne scene vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj i regiji govorit će Bojan Krištofić, Darka Radosavljević i Janka Vukmir uz vodstvo Mione Muštre.
Razgovor se održava 15. prosinca u 18 sati u biblioteci SKD Prosvjeta, u Preradovićenoj ulici 18/1.
Razgovor nastaje u suradnji s Kooperativom – regionalnom platformom za kulturu kulturu i dio je međunarodnog foruma kojim Kooperativa obilježava 10 godina postojanja. Povod razgovoru je knjiga Na istom prostoru, ispred vremena, recentno izdanje udruge Kurziv (nakladnika portala Kulturpunkt), koja donosi pregled recentnije povijesti umjetničkih praksi na domaćoj nezavisnoj sceni. Naslov razgovora (kao i publikacije) preuzet je iz teksta Bojana Krištofića.
O sudionicima:
Bojan Krištofić je dizajner i pisac. Magistrirao je dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji član uredništva Zareza, a kritike je objavljivao u većini relevantnih specijaliziranih medija u Hrvatskoj i regiji: u tisku, na internetu, radiju i televiziji. Svoje radove u polju dizajna i vizualnih umjetnosti izlagao je na više skupnih i nekoliko samostalnih izložbi, a bavio se i istraživačkim te kustoskim radom. Bio je stipendist Akademie Schloss Solitude (Stuttgart, Njemačka) u razredu za međunarodnu književnost. Objavio je i dva samizdata, a primio je i nagradu Postscriptum za književnost na društvenim mrežama. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dizajnerskog društva, Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA), Mreže antifašistkinja Zagreba i umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak gdje honorarno radi kao voditelj programa Galerije.
Miona Muštra je povjesničarka umjetnosti, kritičarka, predavačica i prevoditeljica. Na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti drži nekoliko kolegija, uključujući pregled lokalnog umjetničkog kanona. Piše o vizualnim umjetnostima, fokusirajući se na suvremene fenomene i izložbene prakse. Vodi radionice usmjerene promicanju znanja i kritičkog diskursa o suvremenoj umjetnosti, u suradnji s nezavisnim kulturnim organizacijama.
Darka Radosavljević diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, katedra za istoriju umetnosti. Završila Evropsku diplomu za menadžment u kulturi 1999/2000. Profesionalnu karijeru započinje 1983. godine pišući likovne kritike za Student i od tada objavljuje tekstove o savremenoj umetnosti u mnogobrojnim dnevnim novinama, nedeljnicima, stručnim publikacijama i elektronskim medijima. Polovinom 80-ih sarađuje sa likovnim programom Studentskog kulturnog centra, gde 1985. godine realizuje prvu autorsku izložbu Ko se boji umetnosti i buke?. Od 1986 do 1989. godine radi kao urednica likovne rubrike u Beorami. Neposredno nakon gašenja Beorame postaje saradnica a ubrzo i urednica redakcije za kulturu Radija B92. Tokom desetogodišnjeg rada na B92, pored radijskog programa organizuje i realizuje različite kulturne programe izložbe, Urbazonu, pokreće Cinema Rex, u kome kasnije uređuje program, producira godišnje izložbe Soroš centra za savremenu umetnost itd. Početkom 90-ih sarađuje u emisiji iz kulture 90-te RTS-a. Tokom bombardovanja 1999. godine donosi odluku da napusti Radio B92 i osniva Remont – nezavisnu umetničku asocijaciju. Od 1999, direktorka je Remont – nezavisne umetničke asocijacije. Bila je i umetnička direktora međunarodnih manifestacija 46. oktobarski salon (2005) i Beogradskog letnjeg festivala BELEF (2007). Kao inicijator bila je i prva predsednica Upravnog odbora Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (2011-2013). Tokom intenzivnog rada na umetničkoj sceni, članica je mnogobrojnih odbora, komisija i sl. Uređivala više stručnih publikacija, autor više desetina projekata iz oblasti savremene umetnosti. Dobitnica dve godišnje nagrade ULUPUDS-a (1993, 2005) i nagrade Lazar Trifunović (2004).
Janka Vukmir je povjesničarka umjetnosti, kustosica i likovna kritičarka iz Zagreba. Suosnivačica je i predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost (1998.). Bila je zamjenica direktora (1993. – 1996.) i direktorica (1996. – 1998.) Soros Centra za suvremenu umjetnost – Zagreb. Organizatorica je niza projekata, inicijativa i događanja u Hrvatskoj i u inozemstvu na području suvremene likovne umjetnosti, u suradnji s raznim organizacijama, ili kao neovisna kustosica. Kao kustos, likovni kritičar, predavač, urednica je i autorica velikog broja tekstova, CDa i knjiga. Sudjelovala je u radu niza žirija i selekcija, te je bila pozvani nominator više međunarodnih i domaćih nagrada. Svojim je prilozima sudjelovala, te je bila organizator više konferencija i simpozija. Suosnivačica je i članica niza međunarodnih projekata, inicijativa i mreža. Radila je na području kulturnog menadžmenta u Zagrebu kao predavač (na zamjeni) na kolegiju Kulturni menadžment, FPZZG; surađivala u više navrata u programima kulturnog menadžmenta Europske kulturne Fondacije, i Grada Zagreba. Dobitnica je više međunarodnih stipendija, rezidencijalnih boravaka i studijskih putovanja.
—
Razgovor je dijelom projekta “Svijet oko nas – očuvanje prostora kritike”, organiziranog uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova te programa “Kritika – Jučer, danas, sutra” podržanog od strane Ministarstva kulture i medija i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
ObjavljenoObjavljeno
