Blic Piše: Lujo Parežanin
Nakon niza spornih, nelogičnih i kontradiktornih mjera koje su uglavnom nailazile na vrlo oštre kritike najrazličitijih dionika, iz Ministarstva kulture i medija stižu prvi ohrabrujući pomaci: u svježe objavljenom Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu konačno su uvaženi apeli za vraćanjem plaća radnica u kulturi među prihvatljive troškove. Uz programe izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija te izdavanja knjiga, tom će se mogućnošću presudnom za poboljšanje radnih uvjeta u kulturi sada moći okoristiti i dobitnici potpora u sljedećim područjima: dramskoj i plesnoj umjetnosti te izvedbenim umjetnostima, glazbi i glazbeno-scenskoj umjetnosti, kulturno-umjetničkom amaterizmu (glazbenom i scenskom), vizualnim umjetnostima, inovativnim umjetničkim i kulturnim praksama te književnim manifestacijama i nastupima na sajmovima knjiga.
Važna je to odluka Ministarstva, ali i pobjeda kampanje Za poštenu plaću, koju je proteklih mjeseci provodio [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture. Njezina kulminacije bilo je uručenje zahtjeva, koje je potpisalo preko 700 pojedinaca i više od 140 organizacija u kulturi, kojima se od ministrice Nine Obuljen Koržinek traži povećanje budžeta za programe javnih potreba u kulturi te mogućnost alociranja 25% proračuna odobrenih programa za plaće i hladni pogon neprofitnih organizacija.
S tim na umu, vrijedi istaknuti da je Ministarstvo kulture i medija na potrebe sektora odgovorilo samo djelomično: dozvoljen je manji udio za plaće od zahtijevanog (20%), dok hladni pogon nažalost i dalje ostaje među neprihvatljivim troškovima. Kao što ističu iz kampanje Za poštenu plaću, još uvijek je pod upitnikom povećanje ukupnog proračuna za javne potrebe u kulturi, o kojem temeljno ovisi puni doseg svakog restrukturiranja potpora. Vrijedilo bi istaknuti i da su časopisi i elektroničke publikacije te izdavanje knjiga zapravo prošli lošije na ovom javnom pozivu, budući da im je proračunski udio za plaće smanjen s 30 % na 20 %, kako bi ih se izjednačilo s ostalim djelatnostima.
No usprkos njegovom kompromisnom karakteru, nesumnjivo je da je Ministarstvo kulture i medija ovakvom odlukom napravilo dobrodošao iskorak u željenom smjeru kulturne politike. Za čitavi bi kulturni sektor bilo spasonosno kada bi ga se nastavilo dosljedno držati u nadolazećim mjerama i javnim pozivima.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
