Intervju Piše: Matija Mrakovčić
Na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova 19. svibnja je održana tematska sjednica o kurikularnoj reformi s posebnim naglaskom na međupredmetne teme Zdravlje i Građanski odgoj i obrazovanje. Tijek rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi predstavio je voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić, dok su međupredmetne teme predstavile članice radnih skupina, Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Marina Diković s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Podsjetimo, reforma kurikuluma samo je dio predviđenih koraka u području odgoja i obrazovanja (rano, predškolsko, osnovno i srednjoškolsko), koje uz cjeloživotno učenje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih te znanost i tehnologiju čine područja obuhvaćena Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, jednoglasno donesenom u Saboru 2014. godine. Osim kurikularne reforme, područje odgoja i obrazovanja obuhvaća unaprijeđenje razvojnih potencijala odgojno-obrazovnih ustanova, izmjenu strukture osnovnog obrazovanja, podizanje kvalitete rada i društvenog ugleda učitelja, unaprijeđenje kvalitete rukovođenja odgojnoobrazovnim ustanovama, razvoj cjelovitog sustava podrške učenicima, osiguranje optimalnih uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova, te ustrojavanje sustava osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Kurikularna reforma je dakle samo jedan dio dijela Strategije, sveobuhvatnog dokumenta koji treba osigurati “kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima svakoga korisnika sustava”, kao što su ga zamislili tvorci Strategije i izglasali zastupnici u parlamentu. Osim trenutno vladajuće stranke koje je bila suzdržana.
Ekspertna radna skupina započela je s radom u veljači 2015. godine, a prva dionica Cjelovite kurikularne reforme, objava 55 prijedloga kurikularnih dokumenata, završila je 29. veljače 2016. Potom je otvorena stručna rasprava u kojoj je do sada sudjelovalo gotovo 30 000 pojedinaca, pristiglo je 2759 izdvojenih komentara te još 1846 sa stručnih skupova iz cijele zemlje. Trenutno je otvorena javna rasprava za Okvir nacionalnog kurikuluma, a po prilagodbi ostalih kurikularnih dokumenata rezultatima stručne rasprave, bit će otvorena i javna rasprava za ostale dokumente. Ako dokumenti prođu javnu raspravu, Vlada i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučit će o ekperimentalnom provođenju kurikuluma u 60 škola u sljedećoj školskoj godini. Nakon izrade kurikuluma, Strategijom su predviđena daljnja tri koraka: izrada sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma te izrada priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala.
U prvoj dionici Cjelovite kurikularne reforme sudjelovalo je 436 članova stručnih radnih skupina, većinom učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske, koji su se javili na javni natječaj. Pedeset djelatnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje sudjelovalo je kao podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi. U konzultantskom postupku sudjelovalo je 218 osoba iz svih dijelova društva. Boris Jokić je u svom izlaganju istaknuo da je sustav odgoja i obrazovanja jedini sustav koji je pokazao želju za promjenom, a ta promjena ne cilja specifičnom ili ideološki usmjerenom razvoju mlade osobe već osigurava okruženje za njen razvoj. S obzirom da ne postoji neutralno obrazovanje jer ono uvijek promiče neke vrijednosti, Jokić je kao temeljne vrijednosti kojima promjena sustava smjera istaknuo znanje, identitet, odgovornost, solidarnost, integritet, poštivanje sebe, zdravlje i poduzetnost.
S obzirom da je tematsku sjednicu sazvao Odbor za ravnopravnost spolova, raspravu je otvorila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je istaknula da u predloženim kurikulumima nedostaje sadržaja vezanih uz spolnu orijentaciju. Oni se obrađuju samo u etici, koja je izborni predmet i to kao izborna tema, te u filozofiji, koju slušaju samo gimnazijalci i to kao tema za polemiku. S obzirom da su dva istraživanja, jedno provedeno 2011. i jedno 2015, pokazala da je stupanj diskriminacije prema seksualnim manjinama poprilično visok među srednjoškolskom populacijom, pitanja rodnog identiteta, ravnopravnosti spolova i diskriminacije moraju snažnije ući u kurikulume, i to ne samo međupredmetnih tema. Ljubičić smatra da Građanski odgoj i obrazovanje mora biti obavezan predmet, dok je za ekperimentalnu provedbu zdravstvenog najveći problem mala satnica i nespremnost nastavnika za predavanje konkretnih sadržaja.
Sjednici su prisustvovali i članovi udruge ili političke stranke U ime obitelji koji su iznijeli opće i posebne zamjerke kurikularnoj reformi već priložene stručnoj i javnoj raspravi, u svoje ime, ali i udruge GROZD. Njihov je prijedlog da međupredmetne teme treba izostaviti iz kurikuluma već da njihovim sadržajima treba pojačati postojeće predmetne kurikulume. Temu sjednice nisu otvarali, no uspjeli su iznijeti prijedloge da kurikularna reforma treba ponuditi rješenje demografskog pada, da manjine “moraju shvatiti da je Hrvatska njihova domovina”, da se u kurikulumima premalo spominju riječi dom, domovina, domoljublje, obitelj, hrvatski identitet, grb, zastava, himna, te da rodnoj ideologiji nije mjesto u kurikulumima. Zastupnik HDZ-a Željko Glasnović za probleme društava Jugoistočne Europe optužio je djecu komunista infiltriranu u strukture vlasti. Zamjenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak, na tu poziciju došao iz redova HRAST-a, založio se za izbjegavanje ideoloških podjela u, primjerice, spolnom odgoju, tako što će reforma ponuditi djeci i roditeljima da sami biraju sadržaj koji će slušati, pritom se pozivajući na pravo roditelja da sami odlučuju o obrazovanju svoje djece. Kao zamjenik ministra nije se osjetio pozvanim izjasniti se oko mogućnosti, koja zakonski ne postoji, da roditelji obrazuju djecu kod kuće, kao ni o alternativnim pedagogijama koje se poučavaju u školama koje Ministarstvo ne podupire.
Martina Horvat iz GONG-a istaknula je da djecu u školama ne bismo smjeli dijeliti prema ideologijama koje osobno zastupamo – škola mora biti prostor dijaloga i razumijevanja. U okviru predloženih kurikuluma Zdravlje i GOO, rekla je da se tema reproduktivnog zdravlja previše gleda iz medicinskog aspekta te da mladima moramo omogućiti prostor za razgovor o temama koje ih zanimaju, poput izgradnje kvalitetnog prijateljskog i partnerskog odnosa. “Važno je da slušamo učenike i učenice te one koji s njima rade”, istaknula je. Predstavnice Ženske mreže ispravile su predstavnicu U ime obitelji ukazavši na to da rod, za razliku od rodne ideologije koja ne postoji kao znanstveni termin, jest legitiman teorijski pojam, te da se ta riječ u kurikulumima uopće ne spominje – kako ćemo govoriti o rodno uvjetovanom nasilju ako ne koristimo riječ rod, upitala je Bojana Genov. Ravnopravnost spolova i rodna ravnopravnost nisu ideologija već vrijednosti i moraju se nalaziti u kurikulumima svih predmeta, istaknule su, te je također nužno obrazovati i nastavnike u tom smjeru.
Sudionicima se obratila Mirna Grbec, učiteljica razredne nastave u osnovnoj školi u Osijeku, članica stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje, te ih pozvala da prije nego što kritiziraju teme i sadržaje kurikuluma iščitaju dokumente. Sve teme koje su spomenute kao neobrađene, u prijedlozima dokumenata postoje. Zamolila je prisutne, ali i javnost, da vjeruju u nastavnike koji su se dobrovoljno javili za ovaj posao, jer oni “žive to što rade”. “Među nama je bilo ljudi različitih svjetonazora”, rekla je i time odgovorila na prozivke da u stručne radne skupine nisu pozvani ljudi tradicionalnijih pogleda na svijet. Jedna od posebno zabrinjavajućih okolnosti kurikularne reforme jest ta da je od predviđenih 12 milijuna kuna na potrebe kurikularne reforme potrošeno tek 3 milijuna, rekao je Boris Jokić, te da nastavnici članovi stručnih skupina često iz vlastitog džepa financiraju putovanja na skupove gdje predstavljaju dokumente i o njima raspravljaju. To je problem kojim se treba baviti MZOS i na taj način iskazati svoju podršku reformi koju je samo pokrenulo.
Također, javni natječaj za članove radnih skupina u jednom je trenutku prikazan kao loš sistem jer nije dozvolio da se pojedine istaknute stručnjake osobno pozove. Rasprava u kojoj je javni natječaj nasuprot osobnom poznanstvu prikazan kao koruptivna radnja, ukazala je na sve nelogičnosti koje ovu reformu i inače okružuju, a nastavile su se taj isti dan u Saboru. U 13.30 sati održala se sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Predloženi dnevni red je uključivao izvješće o radu HAZU-a u 2015. godini i usvajanje zaključaka 7. tematske sjednice Odbora. Ispostavilo se, javlja Hina, da je predsjednica Odbora Gordana Rusak, na traženje zastupnika HDZ-a (od kojih je jedna Sanja Putica, ujedno i zamjenica predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova na čijoj se sjednici ranije nije pojavila) zamijenila redoslijed točaka dnevnog reda. Tako je, bez prisustva oporbenih zastupnika, Odbor zaključio kako je Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu obrazovanja potrebno proširiti s deset novih članova s različitih područja. Isti je zaključak Gordana Rusak pokušala predložiti i na ranijoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova, no nije naišla na podršku članova tog odbora. SDP-ova Sabina Glasovac boji se, prenosi Hina, da će se ovakvim izglasavanjem jednog dijela prijedloga zaključka “rastjerati ljude koji rade na reformi, jer su im ovakvim izglasavanjem, ukoliko to ministar prihvati, izglasali nepovjerenje”. Dodala je kako će ovo usporiti cijeli proces: “Ovo više nije situacija u kojoj oni javno govore da će zaustaviti kurikularnu reformu, naprotiv, oni javno govore da ona ima podršku. No, daleko od očiju javnosti događaju se ovakvi zahvati, koji će, ne samo usporiti, nego i zaustaviti reformu”.
ObjavljenoObjavljeno
