Mreža za etičko novinarstvo objavila je infografike koje novinarima pomažu u određivanju govora mržnje u medijima, a Kuća ljudskih prava i GONG priručnik za javne osobe.
Mreža za etičko novinarstvo (Ethical Journalism Network, EJN) objavila je infografike koje novinarima mogu pomoći u određivanju i moderiranju govora mržnje u medijima. Test govora mržnje, prema riječima autora, ističe pitanja u vezi sa prikupljanjem, pripremanjem i širenjem vijesti i pomaže da se ono što se govori i onaj tko to izgovara stave u etički kontekst. Infografika postavlja pet ključnih pitanja: status govornika (kako položaj utječe na motive), domet govora (postoji li šablona ponašanja), ciljevi govora (kome koristi takav govor), sadržaj govora (opasan, zapaljujući, nasilan), te društveni, ekonomski i politički kontekst govora (na koga može negativno utjecati te postoji li povijest sukoba ili diskriminacije).
Grafika je nastala u okviru nastojanja EJN-a da novinarima pruži alate za definiranje, identifikaciju i reagiranje na govor mržnje, a sada je prevedena na sedam novih jezika, uključujući BHS jezike. Infografika je pod Creative Commons licencom i slobodna za preuzimanje i dijeljenje.
“Neki oblici neprihvatljivog govora su jasno i jednoznačno zabranjeni i sankcionirani Kaznenim zakonom kao najrepresivnijim načinom obeshrabrivanja, sprječavanja i prevencije govora mržnje. To su najteži oblici poticanja na nasilje i mržnju. Drugi oblici su također zakonski regulirani i predviđene su druge sankcije, najčešće prekršajne. Govor mržnje je sankcioniran i kroz ovlasti nezavisnih regulatornih i samoregulatornih tijela”, istaknuto je u publikacijiGovor mržnje i neprihvatljiv govor u izdanju Kuće ljudskih prava i GONG-a.
Publikacija pak donosi šestorazinski test za prepoznavanje najtežih oblika govora mržnje koji podliježu kaznenim sankcijama: kontekst, pozicija govornika ili njihov status u društvu, namjera (trosmjeran odnos subjekt-objekt-publika), analiza sadržaja (forma, stil, priroda argumenata), domet govora (pitanje javnosti, metoda diseminacije, frekvencija, količina i intenzitet komunikacije) te vjerojatnost pojave nasilja ili mržnje (stupanj rizika za nastanak određene štete).
Publikacija autora Mitrea Georgieva, Dražena Hoffmana, Snježane Vasiljević i Luke Antonine, namijenjena osobama koje djeluju u javnom prostoru, predstavljena je na tribini 30. rujna u Hrvatskom novinarkom društvu, kao i internetska platforma Dosta je mržnje koja objedinjuje procedure za prijavljivanje neprihvatljivih oblika javnog govora i izražavanja u medijima nadležnim tijelima.
“Važno je jasno i nedvosmisleno osuditi svaki govor mržnje, diskriminacije i netolerancije kao apsolutno neprihvatljiv u sferi otvorene, javne i demokratske rasprave. (…) Važno je zauzeti se za slabije i nezaštićene u društvu, dakle upravo one skupine ljudi kojima je govor mržnje upućen”, zaključuju autori koji smatraju da nije dovoljno suprotstavljati se govoru mržnje u vidu naknadnih reakcija, već je potrebno zauzeti aktivnu poziciju stvaranja i promicanja društveno-političke jednakopravnosti među svim pojedincima i skupinama društva.