Zaoštravanje pozicija

U izjavi Akademske solidarnosti stoji kako se u debatama vezanim za ACTA-u dosad uglavnom ukazivalo na mogućnost ugrožavanja stečenih ljudskih i građanskih prava poput slobode govora i izražavanja, prava na privatnost, presumpcije nevinosti, prava na sudski postupak i razmjernosti kazne zločinu. To su – kao i niz vezanih tema poput nedemokratskog donošenja trgovinskih sporazuma, porasta globalne nejednakosti, problema s tretmanom generičkih lijekova ili pitanja vlasništva nad patentima za biljne sorte sjemena – simptomi čiji uzrok, smatraju članovi Akademske solidarnosti, dosad nije adekvatno problematiziran. Njihova intervencija u raspravu želi osporiti koncepte autorskih prava i intelektualnog vlasništva kao samorazumljive polazišne točke. 

Kao nove koordinate ishodišta rasprave trebalo bi uzeti ideju zajedničkog intelektualnog dobra i kolektivnog karaktera znanja te nužnost borbe protiv kapitalističkog sustava kojemu su svojstveni procesi ograđivanja i komercijalizacije zajedničkog dobra. “Kultu pokradenog ‘genija’ koji tobože neponovljivo i ni iz čega stvara djelo čiji je vlasnik, valja suprotstaviti društveno porijeklo znanja i umjetnosti. Bez obzira govorimo li o intertekstualnosti, derivativnom karakteru umjetnosti, znanstvenoj razmjeni ili konstitutivnoj nemogućnosti postojanja privatnog jezika, svakom ‘geniju’ prethodi umreženi kolektivni rad. Intelektualna sredstva za proizvodnju posuđena su, a kako bi novim generacijama bila dostupna, treba ih i vratiti”, stoji u izjavi.

Izjavu Akademske solidarnosti u cijelosti pročitajte ovdje.

Izvor: Akademska solidarnost