Tema ACTA je sporazum sastavljen izvan okvira međunarodnih institucija. Prihvaćanje ACTA-e značilo bi, između ostalog, otvaranje prostora tehnološkom i pravnom preustroju internetske komunikacije usmjerenom protiv demokratizacije javnog govora, okupljanja i djelovanja. Nedavni građanski prosvjedi ukazali su na problem automatizma izglasavanja zakona bez javnih rasprava koje podrazumijevaju demokratske procedure. Posebno su indikativna bila očitovanja vodećih političara o ACTA-i.
Predsjednik Ivo Josipović u kontekstu rasprave o ACTA-i zauzeo je poziciju antipiratskog križara. U izjavi za Media servis tako je rekao: “To je isto kao da dođete recimo u samoposlugu, uzmete neke artikle, i kažete, gle, ovo mi je zgodno i lijepo, ja bih to uzeo i to je moje ljudsko pravo da se hranim. Iza autorskih djela stoji nečiji rad, stoji nečija egzistencija, stoje nečije investicije i apsolutno je nedopustivo da se naprosto krade s Interneta. Mislim da je puno važnije razmisliti o tome kako da se za autorska djela nađe jedna pravična cijena.” Njegovo očitovanje u kojem svodi ACTA-u na oruđe u borbi protiv internetskog piratstva primjer je reduktivnog shvaćanja kompleksnog multilateralnog trgovinskog sporazuma jer, kako ističu članovi inicijative STOP ACTA!, prešućuje njeno potkopavanje globalne ekonomske pravde, standarda kaznenog prava i prava građana implicirano. Nakon nekoliko dana pritiska odozdo oglasila se potpredsjednica vlade i predsjednica povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora Milanka Opačić. Priznala je da se vladajući dosad nisu bavili ACTA-om istodobno obećavajući da će Vlada pokrenuti javnu raspravu o njoj i naknadno odlučiti da li će je usvojiti. Posljednja u nizu, o ACTA-i se očitovala ministrica kulture Andrea Zlatar. U izjavi za Večernji list potvrdila je da Ministarstvu kulture kao ni ostalim ministarstvima nije upućen bilo kakav službeni dokument koji bi upućivao na potrebu djelovanja vezano uz ACTA-u. Uz dozu podozrivosti prema brzom i nektritičkom prihvaćanju tog multilateralnog trgovinskog sporazuma izrazila je mišljenje suptrotno Josipovićevom: “Smatram da regulacija intelektualnog i autorskog vlasništva ne smije ugroziti slobodu interneta. Moraju se naći mehanizmi po kojima se štite autorska prava, ali je prvenstveno važno razvijati informativne i edukacijske potencijale interneta.”
Stavovi vladajućih političara očito su podijeljeni. Jedino što je očito nakon njihovog iščitavanja je potreba za javnom raspravom koja bi otklonila opasnost da se ovaj sporazum, s jedva sagledivim reprekusijama na društveni ustroj, prihvati ispod radara.
Više o motivima ljudi diljem Europe koji su prošli vikend prosvjedovali protiv ACTA-e, možete pročitati ovdje.
KP
ObjavljenoObjavljeno
