Za Leipzig!

Na Sajmu će se predstaviti šest novih književnih naslova u njemačkome prijevodu kod njemačkih i austrijskih nakladnika, a gostovati devet hrvatskih autora. Među novim prijevodima su Tetovirane priče Ede Popovića, Grad u zrcalu Mirka Kovača, Hotel Zagorje Ivane Bodrožić Simić, Luegen, warum nicht? Zvonka Makovića, Naš čovjek na terenu Roberta Perišića i Sloboština Barbie Maše Kolanović. Hrvatski autori predstavljaju se kroz različite programe, Popović, Bodrožić Simić, Perišić i Maković u programu mreže Traduki, Mirko Kovač nastupa na poziv Literarnog kolokvija iz Berlina, mladi autori Merita Arslani, Franjo Janeš i Goran Ferčec predstavljaju svoje romaneskne prvijence u okviru nacionalnog nastupa, a Vladimir Stojsavljević gost je Leipziškog sajma u sklopu razmjene pisaca utemeljene na dugogodišnjoj suradnji tog sajma sa sajmom knjiga Sa(n)jam knjige u Istri.

 

Sajam se priprema uz nekoliko partnera, Zajednicu nakladnika i knjižara, Literarni kolokvij iz Berlina, pulski sajam knjiga Sa(n)jam knjige te mrežu Traduki koja je regionalno usmjerena, što je iznimno važno s obzirom da je potencijalno tržište hrvatskih knjiga broji najmanje dvadeset milijuna, a ne samo četiri milijuna čitatelja, istaknula je na prošlotjednoj konferenciji za novinare ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

 

Nastup hrvatskih izdavača u Leipzigu kao i do sada je organizirala Zajednica nakladnika i knjižara, no ubuduće će se organizatori birati na javnim natječajima Ministarstva, a već je objavljen onaj za sajmove u Sarajevu, Frankfurtu i Beogradu. Andrea Zlatar smatra da je radi kvalitete potrebno uvesti konkurentnost te da će ti natječaji otvoriti drukčiji tip partnerskih odnosa te omogućiti i poticati veći stupanj kreativnosti.

 

Također, s Leipziškog sajma izdvojila je programe poticanja čitanja od najmlađih dobnih skupina kakve će Ministarstvo u narednom razdoblju zagovarati u svom radu. Slabu praksu čitanja u Hrvatskoj Zlatar smatra posljedicom krivog načina podučavanja književnosti u osnovnim i srednjim školama, koje ne njeguju kulturu čitanja već, istaknula je, tjeraju generacije da napamet uče povijesne podatke.

 

“Ove godine štand će biti nešto manji nego prijašnjih radi promjena u programskoj koncepciji, ali će izložba knjižne produkcije, prema izjavama organizatora, biti vrlo bogata i žanrovski raznolika”, rekla je načelnica Odjela za promidžbu knjige i čitanja Dubravka Đurić Nemec. Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, rekao je kako je Zajednica dosad nastupe organizirala na tehnički način, a program je radio netko drugi, a novost u načinu organizacije smatra prekretnicom na bolje u aranžmanu s Ministarstvom. Hrvatski nakladnici koji sudjeluju na sajmu slažu se da je sajam u Leipzigu jedan od najvažnijih za hrvatske autore. Za Seida Serdarevića iz Frakture on predstavlja vrata za prezentaciju hrvatske knjige, a njemačko tržište, kao najveće po prevedenim knjigama, odskočna je daska za naše autore. Hrvatska je već nekoliko godina među dvadeset najprevođenijih jezika na njemačkom govornom području što je veliki uspjeh, istaknuo je. Petra Ljevak iz nakladne kuće Ljevak rekla je kako prije dvadesetak godina nitko nije očekivao da će Leipzig doseći današnje razmjere, više od 160 tisuća posjetitelja, oko 2000 različitih događanja na više od 300 lokacija.

 

Hrvatski nastup koštat će oko 200 tisuća kuna, a ministrica će, uz gruzijskog kolegu, biti na službenom otvorenju i dodjeli Nagrade za europsko razumijevanje, kao poseban gost Sajma i Grada Leipziga. Među nagrađenima je i dvoje pisaca s hrvatskom adresom, Bora Ćosić i Slavenka Drakulić. Andrea Zlatar će se sastati i s njemačkim državnim ministrom za kulturu i medije Berndom Neumannom na njegov poziv te će, uz direktora Leipziškog sajma Olivera Zillea, otvoriti hrvatski štand, a potom se i sastati s upravnim tijelima mreže Traduki.