Intervju Pripremila: Matija Mrakovčić
Velik broj pothlađenih, gladnih i bosih ljudi prolaze kroz Hrvatsku i druge europske zemlje, previše je ljudi poginulo u pokušaju prelaska Sredozemnog mora i nacionalnih granica.
U gradu Valletti na otoku Malti 11. i 12. studenog bit će održan Summit o migracijama u organizaciji Vijeća Europe i Europskog vijeća, a koji će ugostiti 63 šefa europskih i afričkih država ili vlada i sveukupno 93 predstavnika međunarodnih i regionalnih organizacija. Europsku uniju predstavljat će predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, luksemburški ministar za migracije i azil te predsjednik Vijeća Jean Asselborn i povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. Očekuje se donošenje zajedničke deklaracije i detaljnog akcijskog plana te potpisivanje zajedničkog stajališta s Etiopijom o migracijama i mobilnosti.
Razgovori i pregovori na summitu bavit će se s pet točaka: uzroci migracija, legalni kanali migracija iz afričkih država, zaštita izbjeglica, upravljanje granicama i uredbe o povratu i readmisiji. Inicijativa Dobrodošli! od sudionika sastanka očekuje visoku razinu političke i moralne odgovornosti spram odluka koje će donijeti s obzirom da su u pitanju tisuće ljudskih života, odnosno pravo na život i sigurnost. Dosadašnji sekuritizacijski pristup koji proizvodi neopravdanu i kontraproduktivnu kriminalizaciju migracija, direktno doprinosi povećanju rizika putovanja te osnažuje krijumčarske mreže, te nije i ne može biti smjer kojima Europska unija nastavlja.
Od sudionika sastanka i donositelja odluka Inicijativa traži i očekuje podršku i suradnju, a ne uvjetovanje u zajedničkom iznalaženju dugoročnih rješenja za sve osobe koje su napustile svoje domove, kao i u osiguranju alternative migracijama u zemljama porijekla kroz doprinos izgradnji društava, unapređenju kvalitete života te prevenciji sukoba. Također, traži se pristup pravičnim i pravednim sustavima azila u svakoj državi potpisnici Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine te poštivanje općeobvezujućeg načela non-refoulement kao sastavnog dijela međunarodnog običajnog prava. Potrebno je unaprijediti međunarodne obveze za pružanjem međunarodne zaštite u državama EU te zaustaviti daljnju eksternalizaciju upravljanja granicama i sustava azila.
Uzroci međunarodne humanitarne krize kojoj svjedočimo su asimetrija razvoja, političke i financijske moći, klimatske promjene, ratovi i nestabilnosti. Razlikovanje izbjeglica i ekonomskih migranata u suvremenom kontekstu predstavlja svojevrsnu lažnu dilemu, te stoga i pristup i pravni okvir utemeljen na takvom razlikovanju ne može dati adekvatan odgovor na ovakvu realnost političkih prilika i njezin trajni karakter. Potrebno je stoga osigurati sigurne putove i pristup teritoriju EU kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva migranata i spriječila kršenja njihovih prava na putu. Humanitarna kriza prerasla je i u krizu Europske unije. “EU mora inicirati pregovore s međunarodnim subjektima radi uspostavljanja sigurnih koridora do svojih granica, napuštanja ili barem suspenzije viznih režima i Dublinske uredbe te aktivacije mehanizma privremene zaštite”, poručeno je iz Inicijative.
Zajedno s Mrežom antifašistkinja Zagreba Inicijativa organizira Marš solidarnosti u subotu, 14. studenog, u 12 sati. Okupljanje je zakazano na Trgu žrtava fašizma s kojeg će se kretati prema Tomislavcu i Trgu Europe. “Migracije ljudi iz ratom zahvaćenih područja, onih koji bježe od siromaštva, nasilja i drugih nepravdi postali su naša svakodnevica. Europska unija na taj fenomen migracijskih kretanja već dugi niz godina odgovara sve većom kriminalizacijom zatvarajući svoje granice i gradeći neprobojnu Tvrđavu Europu. Vrijeme je da se njeni zidovi sruše i da Europa postane sigurno utočište za sve, u skladu s njenim proklamiranim temeljnim vrijednostima”.
ObjavljenoObjavljeno
