Dizajn poslije dizajna

Piše: Vatroslav Miloš

Kustosi hrvatskog nastupa na Milanskom trijenalu, Ivica Mitrović i Oleg Šuran, izložbom Spekulativnost: Postdizajnerska praksa ili nova utopija? uklopili su rad suvremenih hrvatskih dizajnera i umjetnika u koncept “dizajna poslije dizajna”, što je ujedno i tema ovogodišnjeg izdanja ugledne manifestacije koja se u Milanu održava od 1933. godine. 

Izložba će od travnja do rujna ove godine predstaviti deset radova i projekata autora i autorica koji djeluju u području dizajna i vizualnih umjetnosti: Linu Kovačević i njezin Set za romantičnu on-line večeru, Roberta Čanka s radom Hibridni zaljev – Iskapanje budućih identiteta, Anselma Tumpića i Tateye, Nikolu Bojića s Prazninom u ulici Felton, potom zajednički rad Nikole Bojića i Damira Prizmića USB killer (2016.), Ninu Bačun i Andersa Mellbrat s projektom Man-Machine Affairs, projekt Andreje Kulunčić Zatvorena zbilja: Embrio, Silvia Vujičića s radom Parfem te, na kraju, radove kustosa Mitrovića i Šurana Eutropia i Južnjačka utjeha.  

“Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art), tranzicijski dizajn i dr. Riječ je o diskurzivnoj djelatnosti utemeljenoj na kritičkom razmišljanju i dijalogu koja propituje dizajnersku praksu (i njegovu modernističku definiciju). Međutim, spekulativni dizajnerski pristup proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija. Recentni primjeri spekulativne dizajnerske prakse u hrvatskom su kontekstu rijetki. Također, nije vidljiva ni neka snažna povijesna referenca i kontinuitet ovakve prakse u lokalnom kontekstu. Stoga je cilj ovog projekta bio na jednom mjestu prikazati i kontekstualizirati relevantne suvremene spekulativne radove hrvatskog konteksta koji, iako često sami sebe tako ne nazivaju, spadaju u područje spekulativnog dizajna. Inicijalno je odabrano osam radova koje karakterizira spekulativni pristup, i to sljedećih autora i autorica: Lina Kovačević, Robert Čanak, Anselmo Tumpić, Nikola Bojić, Damir Prizmić, Ivica Mitrović i Oleg Šuran, Nina Bačun i Anders Mellbrat. Dodatno su uključena dva rada koji nisu inicijalno nominirana kao dizajnerska, ali spadaju u blisku spekulativnu praksu (Andreja Kulunčić i Silvio Vujičić)”, ističe se u kustoskoj koncepciji izložbe.  

Ovaj je projekt ujedno i nastavak istraživanja započetog izložbom Dizajn fikcija: Eutropija – Uvod u spekulativnu dizajnersku praksu postavljenom u svibnju 2015. u Galeriji HDD. 

21. međunarodna izložba Milanski trijenale − La Triennale di Milano, s temom 21. stoljeće. Dizajn poslije dizajna, održava se od 2. travnja do 12. rujna 2016. u Nacionalnom muzeju znanosti i tehnologije Leonardo da Vinci / Cavallerizze, a hrvatski nastup zajednički organiziraju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatsko dizajnersko društvo.